Kako je Milan Roćen vratio stambeni kredit od 100 000 eura

1

Upravni sud Crne Gore je presudom po tužbi MANS-a protiv Komisije za sprječavanje sukoba interesa poništio rješenje Komisije kojim su zabranili pristup informacijama u vezi sa Ugovorom o vraćanju stambenog kredita Milana Roćena Crnogorskoj komercijalnoj banci, navodeći da bi se objavljivanjem ovog podatka prekršio Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Naime, MANS je koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama od Komisije za sprječavanje sukoba interesa tražio kopiju Ugovora o vraćanju stambenog kredita Milana Roćena Crnogorskoj komercijalnoj banci, koji je Roćen dostavio uz izvještaj o prihodima i imovini 2009. godine.

Milan Roćen je 2007. godine dobio kredit od Crnogorske komercijalne banke za kupovinu stana u iznosu od 100.000 eura koji je vratio, u punom iznosu, i to u roku od dvije godine, što je i navedeno u njegovom izvještaju o prihodima i imovini 2009. godine.

Navedeni Ugovor nije objavljen na sajtu Komisije, iako je u dijelu izvještaja koji se odnosi na nepokretnu imovinu navedeno da je Gospodin Roćen kredit vratio u punom iznosu , te da je je Ugovor o vraćanju dostavljen u prilogu. Zvanični podaci koji su objavljeni na web sajtu Komisije za sprječavanje sukoba interesa ukazuju na sljedeće činjenice: Milan Roćen je 2007. godine uzeo kredit za kupovinu stana u iznosu od 100 000 eura. Ukupna zarada porodice Roćen u 2007. godini je iznosila 11.712 eura. Na kraju 2007.godine Milan Roćen bi, prema podacima iz izvještaja, za otplatu kredita dugovao 82.288 eura i to pod uslovom da je kompletne prihode iz te godine dao za kredit, uključujući i prihode svoje supruge i ustedjevinu od 6000 eura koju je njegova supruga prijavila godinu dana ranije. Ukupna zarada porodice Roćen u 2008. godini je iznosila 12.528 eura. Na kraju 2008. godine Milan Roćen bi za otplatu kredita dugovao 69.760 eura i to opet pod uslovom da je sve prihode iz te godine dao za kredit, uključujući i prihode njegove supruge. Početkom 2009. godine (izvjestaj se podnosi do kraja februara) gospodin Roćen prijavljuje da je vratio kompletan kredit od 100.000 eura iako je sa svim svojim kao i prihodima supruge mogao vratiti samo mali dio kredita, odnosno 30.240 eura i to pod uslovom da on i njegova supruga nisu imali nikakve rashode za život, prehranu, režije i dr. i pod uslovom da Roćen nije plaćao kamatu na kredit CKB banke.

Samim tim je izvjesno da je ministar Roćen morao imati značajne neprijavljene prihode kako bi mogao vratiti kredit. Sa druge stane Zakon o sprječavanju sukoba interesa propisuje da je javni funkcioner dužan prijaviti svaku promjenu u imovini koja je veća od 5.000 eura, što gospodin Roćen nije uradio, iako je iz svega navedenog jasno da je od nekoga morao dobiti najmanje 70.000 eura.

Sve navedeno ukazuje na to da Roćen od svojih redovnih i prijavljenih prihoda ni u kom slučaju nije mogao otplatiti navedeni kredit u roku od dvije godine, pa samim tim, postoje indicije da se u konkretnom slučaju može sumnjati na nepoštovanje materijalnih propisa od strane Roćena, zbog čega bi Komisija za sprječavanje sukoba interesa morala objaviti traženi Ugovor, u skladu sa članom 10. Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Upravni sud je donio presudu u korist MANS-a, imajući u vidu i činjenicu da je je Agencija za zaštitu ličnih podataka, u toku sudskog postupka, dala mišljenje da se dostavljanjem traženih podataka ne krši Zakon o tajnosti podataka, pa samim tim ni prava Roćena, te da ne postoje prepreke da traženi Ugovor bude dostupan javnosti.

Pozivamo Komisiju za sprječavanje sukoba interesa da u ponovnom postupku objavi traženi Ugovor i omogući građanima pristup informaciji na koji način je ministar Roćen uspio vratiti 100.000 eura kredita, u roku od dvije godine, imajući u vidu činjenicu da je sa svojim prijavljenim primanjima bio u mogućnsti vratiti tek nešto više od trećine cjelokupnog iznosa kredita. Svakako, Roćen je 100.000 eura kredita vratio čak prije nego što je od Vlade počeo da dobija mjesečne bonuse od 900 eura, iako je juče, kada su bonusi za ministre formalno ukinuti, izjavio kako će bez 900 eura mjesečno puno teže živjeti.

Sa druge strane, ovaj slučaj je najbolji pokazatelj da se u Crnoj Gori Zakon o sprječavanju sukoba interesa sistemski urušava. Naime, Komisija nadležna za njegovo sprovođenje, morala je u trenutku saznanja da je Roćen imao preko 70.000 eura neprijavljenih prihoda sprovesti postupak protiv ovog lica, izreći mu sankciju zbog nepoštovanja Zakona, te obavijestiti tužilaštvo ukoliko otkrije da je Roćen ove prihode stekao na način suprotan Zakonu. Umjesto toga, Komisija je odlučila da zaštiti lice koje krši zakon od samog Zakona0, i od javnosti, krijući ugovor od crnogorskih građana skoro godinu dana, i to suprotno mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Vuk Maraš
Direktor Monitoring programa

1 Comment

  1. Samo mala ispravka, radi se o Zakonu o zastiti podataka o licnosti a ne o Zakonu o tajnosti podataka, kako se navodi u tekstu. Agencija je nadzorni organ za primjenu pomenutog Zakona.