Krivične prijave protiv Mila Đukanovića, Igora Lukšića i Radoja Žugića

Podgorica – MANS je danas specijalnom tužiocu za organizovani kriminal, korupciju i ratne zločine Đurđini Ivanović podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg i sadašnjeg premijera Mila Đukanovića i Igora Lukšića, kao i protiv guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoja Žugića,  zbog sumnje da su  izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja za ličnu i korist Prve banke.

U vrijeme izvršenja krivičnog djela Đukanović je bio na čelu Vlade Crne Gore, Lukšić ministar finansija, a Žugić član uprave Prve banke.

Zbog problema likvidnosti u Prvoj banci, Vlada Crne Gore je u oktobru 2008. godine predložila donošenje Zakona o mjerama za zaštitu bankarskog sistema, koji je zatim usvojila skupštinska većina vladajuće koalicije.

U krivičnoj prijavi se podsjeća da je taj zakon odmah počeo da važi i da je samo četiri dana kasnije Lukšić donio Pravilnik o bližim uslovima i postupku izdavanja garancija i obezbjeđivanja kreditne podrške bankama. On je takođe stupio na snagu istog dana.

Nakon toga, u novembru iste godine Žugić se, u to vrijeme kao član borda Prve banke, obratio Lukšiću sa molbom da se hitno odobri kratkoročni kredit iz državnog budžeta u iznosu od 44 miliona eura toj banci.

Iako je od CBCG dobio mišljenje da Prva banka ne raspolaže sredstvima za obezbjeđenje kratkoročnog kredita i da rokovi i iznosi predviđeni Zakonom o mjerama za zaštitu bankarskog sistema ne bi bili dovoljni da joj pomognu, Lukšić je ipak sa Žugićem zaključio Ugovor o kreditnoj podršci, kojim je Vlada  odobrila banci, čiji su većinski vlasnici braća Đukanović, 44 miliona eura.

Lukšić je time zloupotrebio službena ovlašćenja i prikrio mišljenje CBCG kako bi novac iz državnog budžeta prebacio u Prvu banku, dok je Žugić zlopotrijebio položaj zaključenjem ugovora o kreditnoj podršci kojim je omogućio sticanje imovinske koristi na štetu državnog budžeta jer je znao da Prva banka ne ispunjava uslove propisane zakonom za dobijanje državne pomoći.

Aktuelni premijer je u martu 2009. tražio mišljenje CBCG o likvidnosti Prve banke povodom njenog zahtjeva za prolongiranje roka otplate kredita, nakon čega je CBCG saopštila da banka ima prispjelih obaveza za plaćanje od 75 miliona eura i da nastavlja sa povećanjem duga u približnom iznosu od pola miliona eura dnevno, te da je njeno finansijsko stanje značajno lošije nego što je bilo u trenutku dobijanja kreditne podrške.

Lukšić je ignorisao i ovo mišljenje CBCG pa, umjesto da iskoristi mogućnost raskida ugovora i preduzme radnje kako bi se spriječila dalja šteta po državni budžet, zaključio je Aneks ugovora o kreditnoj podršci, kojim se reguliše vraćanje 11 miliona eura, dok se vraćanje ostatka od 33 miliona eura prolongira do juna, uz mogućnost produženja roka do kraja godine.

Sadašnji premijer je ponovo zloupotrijebio položaj prilikom vraćanja prve rate kredita, tako što je 13. marta 2009. sa računa državnog trezora izvršio transakciju od jedan milion eura u korist klijenta Prve banke – JP Vodovod Crnogorsko primorje, da bi taj isti iznos Prva banka odmah vratila na glavni račun državnog trezora.

Ove ”transakcije” izvršene su 11 puta za nepunih pola sata. Lukšić je omogućio da se za nepunih pola sata izvrši 11 ”transakcija” od po jedan milion eura sa glavnog računa državnog trezora u korist klijenta Prve banke, kako bi Prva banka isti iznos i u istom periodu od pola sata 11 puta prenijela na glavni račun državnog trezora.

Ovim je lažno prikazano kako je Prva banka izmirila prvu ratu odobrenog kredita od 11 miliona eura, što je utvrdila i CBCG konstatujući da je nivo njenih obaveza ostao isti i da je samo dio prenijet na Reginalni vodovod sa neizvjesnim rokovima prispjeća.

Takođe, daljim kontrolama CBCG je utvrđeno da je banka imala dovoljno sredstava na svom računu u danima kada je izmirivala ostale obaveze po kreditu, ali su oni poticali iz glavnog računa državnog trezora koji je transferisao novac državnim kompanijama koje imaju račune kod te banke.

Na ovaj način je uzrokovana šteta po državni budžet, jer Prva banka nije od svojih sredstava vratila ni jedan cent od kreditne pomoći Vlade.

Istovremeno, Đukanović i Lukšić su nastavili sa preduzimanjem radnji koje će sačuvati Prvu banku i izbjeći stečaj, a sve kako bi preko nje i na štetu državnog budžeta obezbijedili sticanje imovinske koristi na duži period ili na neograničeno vrijeme.

Tako su preko svog uticaja na izvršnu vlast obezbijedili da se na račun Prve banke 23. septembra 2009. godine uplati i iznos od 192,2 miliona eura od prodaje državnih akcija EPCG, čime su omogućili kontinuitet u obezbjeđivanju sredstava iz državnog budžeta za svoje i za potrebe povezanih lica. Uplatom tog novca Prva banka je prvi put izišla iz nelikvidnosti.

MANS