Notarska služba javna, notari dužni da polažu račune javnosti

0

Zaključak Agencije za borbu protiv korupcije kojim je zauzet stav da notari nisu javni funkcioneri predstavlja još jednu u nizu skandaloznih odluka njenog direktora Sretena Radonjića koji svakim danom sve više dokazuje da je na to mjesto instaliran kako bi aktivno opstruirao svaki smisleni pokušaj borbe protiv korupcije u Crnoj Gori.

Prema zakonu, notarska služba jeste javna služba, a notari vrše poslove koje su im povjerili sudovi Crne Gore, dok notarski akti definitivno predstavljaju javne isprave. Takođe, notare imenuje Ministarstvo pravde, nadležnost im je određena po službenom području nadležnosti sudova i obavljaju djelatnost od javnog intresa. Sve su to odrednice koje idu u prilog tvrdnji da notari jesu javni funkcioneri.

Imajući u vidu osjetljivost povjerenih poslova, smatramo da notari, kao nosioci javnih ovlašćenja, bez izuzetka moraju biti kvalifikovani kao javni funkcioneri i da javnost mora imati pun uvid u njihov rad, kao i u imovinu i prihode.

Ovo je posebno važno u slučajevima kada su upravo notari prvi svjedoci mogućih koruptivnih radnji kroz zaključenje štetnih ugovora, a naročito onih koji se tiču prometovanja nekretninama. Svjednoci smo u posljednje vrijeme brojnih slučajeva gdje su sporni ugovori o prodaji državne imovine ne samo nesmetano sklapani, već bez problema i ovjeravani u katastrima, a da niko za to nije odgovarao.

Nisu rijetki slučajevi gdje su notari, kao institucije koje su prve u posredovanju između dvije strane, blagovremeno imali uvid u štetne namjere prilikom zaključivanju ugovora, a da je pravovremena reakcija izostala čime je omogućavano da se napravi šteta po budžet.

Zbog toga smatramo da je neophodno da rad notarske službe bude izuzetno pod lupom javnosti, jer su upravo oni dužni možda i više nego obični građani da prepoznaju i prijavljuju krivična djela, što im njihova pozicija kao javnih službenika, svakako omogućava.

Nažalost, do sada nismo imali slučajeva takvih prijava, što smatramo da nije uzrokovano činjenicom da nije bilo štetnih namjera, već da razloge za takvu pasivnost notara treba tražiti na drugoj strani. Istovremeno, tužilaštvo u aktuelnim slučajevima još uvijek ne prepoznaje kakvu su ulogu pojedini notari imali, pa zbog toga vjerovatno izostaju i masovnije prijave protiv notara koji su bili uključeni.

Smatramo da notari moraju biti u obavezi da u svakom momentu mogu objasniti svoje prihode i imovinu, upravo iz razloga jer novac dobijaju da bi vršili poslove koje im je povjerila država.

Nažalost, odluka direktora Agencije Sretena Radonjića je definitivno još jedan korak unazad kada su u pitanju napori cjelokupnog društva da javne funkcije u Crnoj Gori učini što manje podložnim korupciji, i definitivno je na kursu koji je Agencija do sada pratila. Nakon smanjivanja transparentnosti same Agencije i gotovo potpunog isključivanja javnosti iz njenog rada, Radonjić sada očigledno namjerava da smanji broj onih koji su po zakonu dužni da polažu račune za svoj rad javnosti.

MANS će svakako u odgovarajućem pravnom postupku nastojati da ospori odluke Agencije kada je u pitanju konflikt interesa notara i pokuša da popravi štetu koju je do sada Radonjić nanio ugledu ove institutcije zarad privatnih i političkih interesa pojedinaca i grupa koje su ga na tu poziciju instalirale.

Dejan Milovac
Direktor Istraživačkog centra MANS-a

Ostavi komentar