Soliter preko noći porastao na 13 spratova

0

MANS otkriva kako je planirano betoniranje obale Morače

Nacrtom urbanističkog plana „Rekreativno – kulturna zona na obali Morače – južni dio“, objekat koji na obali Morače gradi podgorički biznismen Žarko Burić bio je projektovan na osam etaža, da bi u finalnoj verziji plana ta odrednica bila brisana a Buriću omogućeno da samostalno definiše visinu objekta. Tom prilikom je za lokaciju na kojoj se danas gradi soliter urađena preparcelacija koja je Buriću omogućila da do vrijednih parcela dođe kroz direktnu pogodbu sa Glavnim Gradom, mimo javnog nadmetanja.

SOLITER-plan2

Krajem septembra 2012. godine tadašnji Gradonačelnik Podgorice, Miomir Mugoša je pomenuti planski dokument stavio na javnu raspravu, a u Odluci nacrta plana se navode osnovni planski parametri, među kojima je i maksimalna spratnost koju je moguće graditi u okviru plana. Maksimalnu spratnost od prizemlja i sedam spratova (P+7) su „nosili“ današnja eko-zgrada i objekat na parceli na kojoj Žarko Burić trenutno gradi soliter od 13 spratova.

Detaljni urbanistički plan koji je važio do tada, na lokaciji današnjeg solitera je predviđao objekat spratnosti suteren + prizemlje + pet spratova, dok se izmjenama i dopunama ta spratnost povećavala za još dva sprata.

Tokom javne rasprave koja je trajala do sredine oktobra 2012. godine, Glavnom gradu je pristiglo ukupno sedam primjedbi i to od strane JP „Sportski objekti“, kompanija „Normal Tours“, „Crnogorski Telekom“ i EPCG i konačno Ljiljane Radević, sestre arhitektice Svetlane Kane Radević.

U izvještaju o javnoj raspravi koji je sačinio tadašnji vršilac dužnosti Sekretara za planiranje i uređenje prostora, Oliver Marković, navodi se da je kompanija „Normal tours“ imala primjedbu samo na granice urbanističke parcele na kojoj se nalazi hotel Podgorica, te da drugih zahtijeva nije bilo.

Protiv izgradnje objekta tik uz hotel Podgoricu je bila Ljiljana Radević, dok su EPCG i Telekom primjedbama tražili povećanje spratnosti postojećih objekata u kojima se nalaze njihove prostorije.

EPCG je tražio povećanje spratnosti svog objekta (zgrada Elektrodistribucije) na prizemlje + sedam spratova, ali je ovom zahtijevu udovoljeno samo djelimično pa EPCG može graditi do spratnosti prizemlje + 5 spratova.

„Crnogorski Telekom“ je takođe tražio da se poveća spratnost postojećeg objekta sa prizemlja + pet spratova na prizemlje + sedam spratova, ali je obrađivač to odbio jer je „zgrada Telekoma zbog specifičnih spratnih visina već izjednačena sa susjednim objektom koji u vertikalnom gabaritu ima spratnost do sedam spratova“.

Kada je u pitanju parcela uz sami hotel „Podgorica“ na kojoj je bila planirana izradnja zgrada spratnosti prizemlje + sedam spratova, nije bilo primjedbi, makar ne onih koje su podnijete tokom javne rasprave zvaničnim putem.

U verziji koju je usvojio lokalni parlament, za parcelu na kojoj se danas gradi soliter nije definisana maksimalna spratnost već se navodi da će ona biti određena posebnim arhitektonskim rješenjem koje je rezultiralo soliterom koji se dans gradi na obali Morače

Imajući u vidu da niko nije, makar zvanično, tražio brisanje maksimalne spratnosti za Normalov soliter, ostaje nejasno na čiju inicijativu je urađena ta konkretna promjena u nacrtu planskog dokumenta koja je omogućila Buriću da gradi soliter od 13 spratova.

Na postavljeno pitanje da li je tokom usvajanja pomenutog planskog dokumenta imao komunikaciju sa tadašnjim Gradonačelnikom Miomirom Mugošom, Burić nam je rekao kao dugogodišnji biznismen poznaje Mugošu kao javnu ličnost, ali nije dao precizan odgovor u vezi sa njihovom komunikacijom. Isto pitanje smo postavili i Miomiru Mugoši ali do objave ove priče nismo dobili odgovor.

Parcelacijom zaobiđen javni tender

Usvajanje DUP-a „Rekreativno – kulturna zona na obali Morače – južni dio“ nije samo otvorilo vrata za prozvoljno planiranje visine solitera, već je tada formirana i nova urbanistička parcela UP9, sastavljena od parcela koje su u vlasništvu Normal toursa i Glavnog grada Podgorice. Ovako formirana urbanistička parcela je dala mogućnost Buriću da inicira kupovinu gradskih parcela mimo javnog nadmetanja, kroz takozvani zahtjev za dokompletiranje urbanističke parcele.

Ono što je važno napomenuti jeste da Buriću za izgradnju spornog solitera nisu bile potrebne sve parcele Glavnog grada na toj lokaciji, ali je prilikom donošenja planskog dokumenta ipak odlučio da formira UP9 koja mu je omogućila da mimo tendera kupi dodatno gradjevinsko zemljište.

Kada je poslao takav zahtijev Glavnom gradu, Burić je u okviru sporne UP9 imao 231 m2, a zahtijevao je da od Grada dokupi još 1.312 m2 kako bi u svoje vlasništvo preveo kompletnu urbanističku parcelu. Ovaj zahtijev je odobren od strane Glavnog grada i nakon procjene vrijednosti,  o kojoj je MANS pisao juče, gradsko građevinsko zemljište je prodato Buriću.

Sličan način kupovine gradskih parcela mimo javnog tendera su primijenili Miomir Mugoša i Čedomir Popović kada je radi formiranja jedne od urbanističkih parcela na Starom aerodromu, Glavni grad prodao kompaniji „Carine“ državno zemljište kojom prilikom je državni budžet oštećen za oko 11 miliona eura.

Odluku o prenosu zemljišta kompaniji „Normal tours“ je donijela Skupština Glavnog grada, ali je zanimljivo da lokalna administracija nije razmatrala da od Burića otkupi njegov dio zemljišta koji je bio neuporedivo manji od gradskog i da izmijeni plansku dokumentaciju na način koji bi joj omogućio da bolje valorizuje pomenuti prostor.

U vezi sa tim, iz Glavnog grada su nam pojasnili da „na predmetnom zemljištu nije predviđen objekat od opšteg interesa, u kojem slučaju bi Glavni grad imao osnova i obavezu da pribavi ostali dio urbanističke parcele i privede je opštoj namjeni – interesu“. Umjesto toga, kroz izmjenu planske dokumentacije, Buriću je prodato čak i ono gradsko zemljište koje mu i nije bilo potrebno za izgradnju spornog objekta.

Burić:  Da je neko drugi kupio zemlju, ne bi mogli ući u hotel Podgoricu

Komentarišući kupovinu parcela mimo tendera, Burić je kazao “da je kao vlasnik dijela urbanističke parcele bio upoznat sa mogućnošću njenog dokomlpetiranja UP jer je to predviđeno pozitivnim zakonskim propisima koji omogućavaju takav način kupovine zemljišta. Da je bilo ko drugi kupio UP 9 koja se nalazi ispred hotela „Podgorica”, navedenom hotelu bio bi onemogućen pristup i isti ne bi mogao funkcionisati, jer je predmetna UP čitavim gabaritom zauzela saobraćajnicu i parking ispred hotela, kazao je Burić.

Ipak, prostim uvidom u trenutno važeći planski dokument može se zaključiti da postojeći ulaz u hotel Podgorica ne može biti onemogućen onako kako interpretira Burić, te da parking zadržava postojeću namjenu.

Gradnja se nastavlja i pored ništavosti građevinske dozvole

Početak izgradnje solitera je bio praćen snažnim otporom stručne javnosti koju su predvodile mlade arhitekte okupljene oko Facebook grupe KANA koji su prvi ukazali na problem sa građevinskom dozvolom.

Inspektor za urbanizam je u martu podnio podgoričkom Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine predlog za poništenje građevinske dozvole  jer je prilikom provjere tehničke dokumentacije, na osnovu koje je izdata građevinska dozvola,  utvrdio da ista nije urađena sa planskim dokumentom  Izmjene i dopune DUP-a “Rekreativno-kulturna zona na obali Morače – južni dio”.

Sekretarijat je ovaj predlog odbio, obrazlažući odluku  tvrdnjom da “rješenje o građevinskoj dozvoli nije pobijano žalbom u zakonskom roku, zbog čega je postalo konačno”. Uprava za inspekcijske poslove se krajem marta na rješenje Sekretarijata žalila opštinskom Glavnom administratoru, navodeći da će, ukoliko žalba ne bude usvojena, slučaj biti predat Upravnom sudu.

Spratovi solitera su nastavili da se nižu  pored hotela “Podgorica”, iako su iz Uprave za inspekcijske poslove još prije mjesec dana najavili da će poništenje građevinske dozvole za taj objekat tražiti i pred Upravnim sudom.

Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije i Ambasade SAD u Podgorici. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za Afirmaciju Nevladinog Sektora – MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima donatora.

Dejan Milovac (MANS)
Tina Popović (Vijesti)

Ostavi komentar