Sve veća tendencija institucija da krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama

1

Zakon o slobodnom pristupu informacijama predstavlja ključni mehanizam za praćenje transparetnosti i kontrolu javne odgovornosti vlasti, a njegovo kvalitetno sprovođenje je jedan od najvažnijih alata u borbi protiv korupcije. To je i razlog zbog kojeg je, iako se zakon sprovodi već dugi niz godina, sve veća tendencija institucija da zakon krše i da prikrivanjem informacija sakriju umiješanost javnih funkcionera u koruptivne afere.

Nakon više od dvije godine primjene novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u načelu usklađenog za evropskim standardima, odnos državne administracije prema njegovoj punoj implementaciji i dalje pokazuje iste boljke koje su i bile razlog za njegovu izmjenu.

Mnoge institucije, kako na nacionalnom, tako i lokalnom nivou i dalje nevoljno omogućavaju potpuni uvid u svoj rad, iako je zakonom precizno definisano koje informacije moraju biti objavljene i dostupne javnosti. Takođe, rokovi za dostavljanje informacija po zahtjevu, iako produženi sa osam na 15 radnih dana, se i dalje krše i prekoračuju. U prilog ovome govori i činjenica da je MANS od početka primjene novog Zakona podnio preko sedam hiljada žalbi Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Nezakonistost u primjeni zakona od strane državnih institucija se najbolje vidi iz podatka da je Agencija 89% podnijetih žalbi riješila u korist MANS-a i ukazala na kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Samo od početka 2014. godine, MANS je gotovo svim institucijama finasiranim iz budžeta Crne Gore uputio blizu 13 hiljada zahtjeva za informacijama. Kako je 2014. godina bila još jedna u nizu izbornih godina, većinom naših zahtjeva su traženi podaci koji se odnose na izdvajanja sredstava iz budžeta, koja se u izbornim godinama očigledno i simptomatično uvećavaju, zbog opšte prisutne negativne prakse da partija na vlasti novcem poreskih obveznika kupuje goasove za svoj račun.

Institucije su pozitivno odgovorile i dostavile tražene informacije tek na svaki treći podnešeni zahtjev. dok su tvrdile da ne posjeduju informacije koje smo im tražili skoro trećini slučajeva. Na preostalu trećinu traženih informacija, institucije uopšte nisu dostavile odgovor, već su podnijete zahtjeve ignorisale.

Iako je proaktivan način objavljivanja informacija regulisan novim zakonom, i za institucije predstavlja obavezu, manje od dva posto traženih informacija su institucije objavile na svojim internet stranicama.

Institucija na državnom nivou koja najviše najviše krši pravo građana na slobodu informacija je Ministarstvo finansija, institucija koja ima sve informacije o trošenju sredstava iz državnog budžeta. Ono mjesecima krije podatke o rashodima koji su se dešavali uoči lokalnih izbora u 12 crnogorskih opština, očigledno kako bi prikrilo razne vrste nezakonitosti. Ministarstvo do sada nije odgovorilo na preko 170 podnijetih zahtjeva, od čega su im neki upućeni još početkom tekuće godine.

Pored Ministarstva finansija, na veliki broj zahtjeva nisu odgovorili ni Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo nauke, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, Komisija za kontrolu državne pomoći i mnogi drugi.

Takođe, veći broj Centara za socijalni rad krije podatke o socijalnim davanjima u prethodnom periodu, vjerovatno kao rezultat činjenice da je MANS do sada otkrio brojne nepravilnosti, odnosno kupovinu glasova putem dodjele jednokratnih socijalnih davanja, kao što je to slučaj sa Centrom za socijalni rad u Pljevljima.

Pored državnog, podaci o dodjeli jednokratnih socijalnih naknada, drugih pomoći, stanova, potrošnji javnih sredstava, zapošljavanju itd. kriju se i na lokalnom nivou, pogotovo od strane opština u kojima su nedavno održani lokalni izbori.

Prednjače razni organi Glavnog grada Podgorice, koji kriju većinu traženih podataka. Najviše ćute: Sekretarijat za finansije Glavnog Grada Podgorice i Kabinet gradonačelnika Podgorice. Sakrivanje informacija prisutno je dugim opštinama, a prednjače Bijelo Polje, Bar
i Berane.

MANS je od početka godine podnio i nešto više od 4 000 žalbi, od kojih je 90% riješeno u našu korist. Pokrenuta su i 152 upravna spora, a do sada je Upravni sud u više od polovine tužbi presudio u korist MANS-a.

Pozivamo Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da počne sa rigidnijom primjenom zakona, posebno u dijelu podnošenja inicijativa za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnih organa protiv institucija koje krše zakon, kako bi se obezbijedilo da institucije konačno u punoj mjeri počnu da primjenjuju zakon kojim se ostvaruje jedno od ključnih ljudskih prava – pravo na slobodan pristup informacijama.

Radovan Terzić
Koordinator Pravnog programa

1 Comment

  1. Radovane, član 3 tačka 2 novog zakona EU, zahtijeva da se izvršna direktorica Vanja Ćalović javi nadležnoj instituciji za elementarne nepogode putem facebook-a zbog strujnih udara.

Ostavi komentar