U Vladi ne znaju koliko će Drugi blok trovati građane

0

Institut za zdravlje i pljevaljska Opština nemaju podataka o uticaju izgradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima na zdravlje ljudi, dok su iz Vlade saopštili da bi sveobuhvatna studija u te svrhe koštala oko milion eura. Bez obzira na nepostojanje konkrenih podataka o tome koliko će rad drugog bloka biti štetan na zdravlje prije svega građana Pljevalja, Vlada nastavlja da insistira na realizaciji ovog visoko rizičnog projektu.

U projekcijama troškova novog bloka Termoelektrane u Pljevljima, Vlada Crne Gore se do sada ograničavala samo i isključivo na neposredne troškove izgradnje postrojenja i nabavke i instalacije neophodne opreme, dok su svi drugi troškovi, uključujući i one koji se odnose na troškove uticaja rada elektrane na zdravlje ljudi, namjerno prećutkivani.

Troškovi zdravlja i zaštite životne sredine predstavljaju najveće izdatke kada su u pitanju projekti termoelektrana, pa je međunarodna organizacija Greenpeace sredinom 2013. godine troškove zdravlja i životne sredine za 40 godina rada drugog bloka termoelektrane u Pljevljima procijenila na nevjerovatnih 2,5 milijardi eura, dok se za isti period očekuju 622 prijevremene smrti.

Imajući u vidu da bi troškovi liječenja, ali i socijalni troškovi u vezi sa prijevremenim smrtima i oboljenjima, mogli biti ogromni, bilo je opravdano da prije ulaska u čitav projekat Vlada naruči relevantnu studiju kako bi se precizno utvrdio postojeći obim zagađenja i ugroženosti zdravlja ljudi, kao i očekivani uticaji na zdravlje ljudi tokom rada novog bloka.

Tako je Nacrt Detaljnog prostornog plana za termoelektranu Pljevlja, koji je u maju prošle godine bio na javnoj raspravi, rađen bez jedne ovakve studije, a sadržao je zastarjele i nepotpune podatke uz otvoreno priznanje da postoji malo objavljenih i dostupnih podataka koji su relevantni za zaključivanje o neposrednom uticaju zagađenja na zdravlje populacije u Pljevljima.

U Nacrtu plana se navodi da u zdravstvenim ustanovama u Pljevljima ne postoji odgovarajući informacioni sistem koji bi omogućavao brzu i laku obradu statističkih podataka o bolestima, ali da zdravstvene stručne službe iz tog grada godinama ukazuju na uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, a naročito na porast broja respiratornih oboljenja koja su naročito pogađaju djecu, stare ljude i hronične bolesnike.

Najveći zagađivači životne sredine u Pljevljima su postojeći prvi blok termoelektrane sa deponijom Maljevac i Rudnik uglja Pljevlja sa odlagalištem Jagnjilo.

MANS od EPCG tražio projekat stabilizacije brane Maljevac

Poseban izvor zagađenja u Pljevljima predstavlja deponija Maljevac, na koju se odlaže pepeo i šljaka koji nastaju kao produkt rada postojeće termolektrane. Deponija je uveliko premašila dozvoljenu visinu odlaganja i u više javnih dokumenata se dovodi u pitanje njena stabilnost.

MANS je nedavno od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) zatražio projekat stabilizacije brane Maljevac, koji je korišten kao projektna dokumentacija za izradu nacrta detaljnog prostornog plana za termoelektranu. Nakon što je EPCG odbila taj zahtjev, MANS je uputio žalbu Agencji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, ali je i ona odbijena.

U svojoj odluci Agencija navodi da je „riječ o dokumentaciji od infrastrukturnog značaja koja sadrži podatke od značaja za bezbjednost okoline i zdravlje ljudi“. „Ukoliko bi se ista učinila dostupnom trećim licima, neovlašćena upotreba informacija mogla bi dovesti do ugrožavanja bezbjednosti brane-deponije, a samim tim i do ugrožavanja bezbjednosti okoline i zdravlja ljudi“, navodi se u odluci Agencije.

Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije i Ambasade SAD u Podgorici. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za Afirmaciju Nevladinog Sektora – MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima Evropske Unije.

Ostavi komentar