U poslednje tri godine MANS je Vrhovnom državnom tužiocu dostavio 276 prijava za krivična djela korupcije i organizovanog kriminala i podaci pokazuju da nam ta institucija, suprotno zakonskim obavezama, najčešće nije dostavljala ni najosnovnije informacije o radu po tim predmetima ili je prijave odbacivala bez ulaganja iskrenih napora da prikupi neophodne činjenice.
Mnogi prijavljeni slučajevi se odnose na krivična djela vezana za proces privatizacije koja su dovela do zatvaranja kompanija i otuđenja imovine vrijedne više desetina miliona. Neke prijave su zasnovane na dokazima koje su prikupili novinari istraživači, a neke na podacima koje su u javnost iznijeli zaposleni u državnim institucijama i privatizovanim preduzećima. Dio prijava se odnosi na organizovani kriminal i moguću spregu pojedinaca iz vlasti sa kriminalnim grupama.
Pokrenuta je samo jedna istraga i podignuta jedna optužnica, dok je za oko 10% slučajeva u toku prikupljanje podataka. Za čak polovinu slučajeva nemamo nikakvu informaciju da li je tužilaštvo bilo šta radilo, odnosno da li je prikupljanje informacija po tim slučajevima u toku ili su prijave odbačene.
Oko 40% slučajeva tužilaštvo je odbacilo bez bilo kakvog obrazloženja, ne pokušavajući da dobije detaljnije informacije od MANS-a ili građana koji su prijavili moguća krivična djela.
Neke od prijava su dostavljene na osnovu podataka koje su nam dali građani, pa je u njima i navedeno da MANS, odnosno građani koji su prijavili konkretne slučajeve tužilaštvu mogu dostaviti više informacija. Ipak, uprkos tako velikom broju prijava, od kojih je uz neke dostavljena obimna dokumentacija, ni jedan tužilac nas nije pozvao da mu dostavimo detaljnije informacije kako bi se bliže upoznao sa prijavljenim slučajem.
Ovo je posebno zanimljivo imajući u vidu da je isto to tužilaštvo reagovalo po službenoj dužnosti i zbog autorskog članka u medijima maltene privelo univerzitetskog profesora Milana Popovića. Iz toga se može izvesti zaključak da je tužilaštvo tim činom faktički željelo da izvrši pritisak na profesora Popovića, a ne da istraži moguća krivična djela, jer da je suprotno, onda bi i predstavnici, mnogi građani, a posebno radnici privatizovanih preduzeća, bili stalni posjetioci tužilaštva.
Ovakvo ponašanje, na žalost, jasno pokazuje odnos tužilaštva prema civilnom društvu, ali i što je još važnije, navodi na zaključak da ta institucija nije sprema da zaista ozbiljno i iskreno pristupi prikupljanju podataka koji su neophodni da se procesuiraju slučajevi korupcije i organizovanog kriminala.
To sasvim sigurno ne vodi povećanju povjerenja građana u tu instituciju, već naprotiv doprinosi urušavanju njenog, i onako malog kredibiliteta.
MANS svakako neće obeshrabriti ovakvo ponašanje tužilaštva i još intenzivnije ćemo nastaviti da prijavljujemo toj instituciji slučajeve korupcije i organizovanog kriminala, jer smo uvjereni da je važno da svako moguće krivično djelo ostane dokumentovano, u nadi da će nakon aktuelnog Vrhovnog državnog tužioca, Ranke Čarapić, na tu poziciju jednog dana doći neko sa malo više profesionalne hrabrosti i spremnosti da zaštiti javni interes, te da će se tada otvoriti i pitanje odgovornosti svakog člana tužilačke organizacije koji su na ovakav način postupali sa prijavama građana.
Do tada, ovo i ovakvo državno tužilaštvo snosi najveću odgovornost za širenje korupcije i jačanje organizovanih kriminalnih grupa, pa time i predstavlja jednu od glavnih kočnica procesu evropskih integracija Crne Gore.
Vanja Ćalović, izvršni direktor
