MANS će sjutra Evropskoj Komisiji poslati sopstvene komentare i predloge za unapređenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji bi, da su usvojeni, doveli do potpune usklađenosti tog dokumenta sa preporukama Evropske Komisije. Ipak, Strategija koju je Vlada usvojila, a samim tim i Akcioni plan koji iz nje proizilazi, nisu usklađeni sa obavezujućim predlozima Evropske Komisije zbog nedostatka političke volje da se prepoznaju pravi problemi u našoj državi i da se ponude adekvatna rješenja za njih. Žalosno je da Vlada, predvođena ministrom Gordanom Đurović, nastavlja da se na ovako brutalan način igra sa procesom EU integracija, ugrožavajući na taj način mišljenje o kandidaturi Crne Gore za članstvo u Uniju koje će naša država dobiti, a koje će u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala nesporno biti negativno.
MANS je u svojim komentarima naveo da dio Strategije koji se odnosi na tržište kapitala ne sadrži ni jednu riječ o procjeni rizika, iako je opšte poznata činjenica da je na tržištu kapitala bilo mnogih malverzacija. Posebno je važno naglasiti da tužilaštvo nije procesuiralo ni jedan slučaj zloupotreba na tržištu kapitala.
Javno su objavljeni slučajevi zloupotrebe insajderskih informacija od strane lica koja su u određenom periodu bila članovi Savjeta za privatizaciju i istovremeno odlučivali o metodima privatizacije, dok su kroz povezane kompanije kupovali akcije tih preduzeća.
Nadalje smo naveli da je potrebno prepoznati da regulator tržišta kapitala ili nema dovoljno snažne ingerencije ili nije spreman da ih koristi kako bi sankcionisao nezakonitosti i prevare u toj oblasti.
Takođe je neophodno navesti činjenicu da sve češća trgovima preko takozvanih kastodi računa predstavlja dodatan rizik kada je u pitanju skrivanje profita stečenog korupcijom ili drugim kriminalnim djelatnostima, odnosno pranje novca. Ovo posebno imajući u vidu da su vlasnici akcija nerijetko off shore kompanije sa nepoznatom vlasničkom strukturom, a da je bilo konkretnih slučajeva da su pojedinci koje druge države gone zbog organizovanog kriminala bili vrlo aktivni učesnici na crnogorskim berzama.
Imajući u vidu da je tržište kapitala relativno nova pojava u Crnoj Gori, Strategija treba da posebno prepozna činjenicu da je ova oblast veoma osjetljiva za prevare i zloupotrebe manjinskih akcionara i građana koji su u posjed akcija došli kroz masovnu vaučersku privatizaciju.
MANS je istakao da ni u oblasti privatnog sektora, Strategija nije prepoznala postojeće probleme, posebno kada je riječ o politici konkurencije, koja evidentno nije na zadovoljavajućem nivou, što potvrđuju podaci međunarodnih finansijskih institucija, prvenstveno Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj. Nije zabilježen slučaj da je država sankcionisala monopolsko ponašanje, iako je imala zakonske i institucionalne mehanizme da to učini.
U ovom dijelu je važno konstatovati sve češću pojavu lažnog stečaja i izazivanja stečaja sa ciljem otuđenja imovine države i manjinskih akcionara. Tu je potrebno potencirati činjenicu da je netransparentan rad privrednih sudova direktno stimulisalo ovakve prakse, te da ni jedan stečani sudija i upravnik nisu krivično gonjeni, uprkos brojnim javnim optužbama. Ovo je posebno značajno imajući u vidu činjenicu da su u mnogim zemljama u okruženju pokretane velike akcije procesuiranja takozvanih „stečajnih mafija“ u čijem vrsu su bili upravo predstavnici pravosuđa.
U našim komentarima smo naglasili da ovaj dio Strategije mora posebno da obrati pažnju na reforme planirane u okviru „Giljotine propisa“, jer se njima mogu eliminisati biznis barijere, ali i stvoriti dodatan prostor za korupciju. Ovo je posebno značajno kada je riječ o izdavanju dozvola i radu inspekcijskih organa, gdje su i do sada zabilježeni brojni slučajevi nezakonitosti koji nisu sanskcionisani. Stoga ova strategija, kao krovni antikorupcijski dokument, treba da sadrži analizu rizika promjene pojedinih administrativnih procedura i propiše smjernice za sprovođenje „Giljotine propisa“, kako taj projekat ne bi obesmislio antikorupcijske napore i time direktno ugrozio sprovođenje ove strategije.
Na kraju smo naveli da je prisutan poseban rizik od korupcije u procesu davanja državne pomoći i razvojnih kredita pod povoljnijim uslovima, odnosno garancija za kredite. Ovo posebno imajući u vidu da je taj proces još uvijek veoma netransparentan, a da su u prošlosti sredstva dodjeljivana kompanijama koje u prethodnom periodu nisu ispunjavale obaveze prema državi u dijelu poreza, doprinosa odnosno koje su kršile ugovore o privatizaciji i/ili nisu imale zadovoljavajuće poslovne rezultate. Krediti su dodjeljivani i kompanijama u vlasništvu lica koja pripadaju strukturama organizovanog kriminala. Takođe, nema ni podataka o namjeni korišćenja sredstava, a često su iznošene javne sumnje da je bilo malverzacija.
Zorica Ćeranić
Direktor građanskih inicijativa