Procesuiranje korupcije i organizovanog kriminala u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori i dalje ne daje zadovoljavajuće rezultate, a do sada nismo imali niti jedan slučaj velike korupcije u ovoj oblasti koji je u potpunosti procesuiran od strane crnogorske policije i tužilaštva. U svojim izvještajima o napretku Crne Gore ka EU, Evropska komisija u kontinuitetu ukazuje na oblast javnih nabavki, pored urbanizma i privatizacije, kao jednu od najosjetljivijih na korupciju. Ipak i pored toga, izostaju istrage velikih slučajeva i odgovornost javnih funkcionera za kršenja Zakona o javnim nabavkama.
Posebno je zabrinjavajuća uloga Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki koja bi po svojoj funkciji trebala da bude prva linija odbrane u zaštiti javnog interesa u sistemu javnih nabavki. Od deset godina koliko postoji Komisija, sedam godina na njenom čelu se nalazi njen aktuelni predsjednik, Marko Lazarević. Za svo to vrijeme, iz ovog navodno nezavisnog tijela, nijednom nije ukazano na mogući slučaj korupcije u nabavkama koje su oni kontrolisali. Predsjednik Komisije Marko Lazarević za sedam godina nikada nije javno progovorio o problemu korupcije i organizovanog kriminala u crnogorskom sistemu javnih nabavki, iako sa međunarodnih adresa u kontinuitetu dobijamo opomene da se stvari u toj oblasti moraju promijeniti i popraviti.
Slučaj mojkovačkog jalovišta je tek jedan od nekoliko slučajeva moguće korupcije u javnim nabavkama kojima se MANS trenutno bavi, a koji ukazuje da postoji potreba za više transparentnosti i temeljnijom kontrolom postupka dodjela višemilionskih ugovora o izvođenju javnih radova.
Kada je u pitanju ovaj konkretan slučaj, Komisija je postupila suprotno od onoga što joj je mandat kao institucije koja bi trebala da „obezbijeđuje konkurentsko ponašanje ponuđača i transparentnost postupka javnih nabavki“. Upravo suprotno, odlukom Lazarevića je iz posla za radove na jalovištu u potpunosti eliminisano čak 10 kompanija, što je omogućilo kompaniji „Bemax“ da dobije posao. Naknadno uvođenje kriterijuma i dodatnih licenci nakon završenog tendera je nešto što nije zabilježeno u praksi od kada se vrše javne nabavke, i nešto čime se crnogorska Komisija može pohvaliti kao svojim izumom.
Posebno je zanimljivo što je konkurencija iz posla za jalovište eliminisana nakon intervencije kompanije „Bemax“, zbog čega je MANS i predložio specijalnom državnom tužiocu za organizovani kriminal da posebnu ispita relacije između „Bemax-a“ i Komisije, te utvrdi da li je bilo uticaja na nju da donese takvu odluku.
Slična je situacija i sa tenderom za odabirom kompanije koja je vršila stručni nadzor nad radovima na jalovištu, a za koju je MANS otkrio da se nalazi i na platnom spisku „Bemax-a“, što predstavlja školski primjer konflikta interesa.
To su slučajevi zbog kojih Crna Gora u kontinuitetu dobija negativne ocjene kada je u pitanju trasparentnost i zakonitost javnih nabavki, a na koje je gospodin Lazarević odlučio da žmuri i zbog kojih pribjegava najprizemnijoj demagogiji pokušavajući da odbrani svoj nerad i nesposobnost da vodi jednu veoma važnu državnu antikorupcijsku instituciju.
Ipak, nije jasno zašto je Lazarević protiv toga da kompanije MANS-u prijavljuju kršenje zakona i propisa u sistemu javnih nabavki i zbog čega ima toliki otpor da se u ovu oblast unese malo više svijetla nego što je to do sada bilo slučaj. Žao nam je što Lazarević MANS ne doživljava kao svog partnera i što odbija saradnju na zaista teškom zadatku obezbijeđenja zakonitosti sistema javnih nabavki.
Ipak, podsjećamo Lazarevića da bez obzira na njegov privatni doživljaj svog posla i postignutih rezultata, predsjednik Komisije je javna funkcija za čije obavljanje on mora odgovarati kako državnim organima, tako i crnogorskoj javnosti.
MANS još jednom poziva kompanije i preduzetnike da ukoliko imaju informacije o kršenju Zakona o javnim nabavkama ili mogućoj korupciji da nam se obrate kako bi pomogli da ova oblast bude što transparentnije i otpornija na korupciju.
Dejan Milovac
Direktor programa za urbanizam
