Danas, 18. februara 2013. godine počinje primjena novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Poštujući preporuke Evropske komisije bilo je potrebno uskladiti postojeći zakon sa evropskim zakonodavstvom i potvrđenim međunarodnim konvencijama, ali prevashodno sa crnogorskim zakonima o tajnosti podataka i zaštiti podataka o ličnosti.
Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama sadrži niz noviteta, od kojih najznačajniji predstavlja uvođenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kao svojevrsnog regulatora primjene ovog zakona.
Naime, Agencija od danas vrši nadzor nad zakonitošću upravnih akata kojima se rješava o zahtjevima za pristup informacijama i preduzima sve zakonom propisane mjere. Dakle, ukoliko se podnosiocu zahtjeva ne omogući pristup informaciji od strane bilo koje institucije na državnom i lokalnom nivou ili isti nije zadovoljan odgovorom koji je dobio, podnosi žalbu upravo ovoj Agenciji. Između ostalog, Agencija će ubuduće voditi informacioni sistem pristupa informacijama, pratiti stanje u oblasti pristupa informacijama, te podnositi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka za povrede odredaba ovog zakona.
Sljedeća bitna izmjena jeste i produženje roka za odgovor po zahtjevu koji se sada produžava na 15 radnih dana, za raliku od ranijeg zakona kada su institucije bile dužne dostaviti odgovor u roku od 8 dana. Upravo navedena odredba predstavlja korak unazad u odnosu na pređašnji zakon jer se time urušava načelo hitnosti postupka, odnosno pravovremeno i brzo dobijanje tražene informacije.
Novi zakon predviđa i širenje obveznika primjene zakona, odnosno institucija koje su dužne da postupaju po zahtjevima za pristup informacijama. Tako se sada pod obveznicima ovog zakona smatraju svi državni organi, organi lokalne samouprave i uprave, ali i privredna društva i druga pravna lica čiji je osnivač, suosnivač ili većinski vlasnik država, pravna lice čiji se rad većim dijelom finansira iz javnih prihoda, kao i fizička lica, preduzetnici ili pravna lica koje vrše javno ovlašćenje ili upravljaju javnim fondom. Ovo je vrlo bitna izmjena koja podrazumijeva da će i privatizovana preduzeća podatke o svom radu morati dostavljati zainteresovanim građanima. Tako će Elektroprivreda Crne Gore, Luka Bar, Kombinat aluminijuma, Rudnik uglja u Pljevljima i ostale kompanije u kojima je država većinski vlasnik ili upravljaju javnim fondom, podatke o svom radu morati učiniti dostupnim javnosti, a MANS će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme da tako i bude.
Takođe, bitnu novinu predstavlja i obavezno objavljivanje podataka o javnim funkcionerima u vezi sa vršenjem javne funkcije, njihovim prihodima, imovini i sukobu interesa tih lica i njihovih srodnika. Osim toga, sredstva dodijeljena iz javnih prihoda, po bilo kom osnovu, se više neće moći sakrivati od javnosti, pod uslovom da institucije zaista ispoštuju odredbe novog zakona.
Ukoliko se odredbe novog zakona budu pravilno primjenjivale crnogorska javnost bi po prvi put mogla da dođe do podataka na koji način i pod kojim uslovima je sadašnji premijer Milo Đukanović podigao višemilionski kredit, što se godinama krije od građana. Takođe, javnost bi mogla biti upoznata i sa time kako je Taksin Šinavatra dobio crnogorsko državljanstvo, te podacima o poslovanju KAP-a, Željezare, Elektroprivrede Crne Gore i ostalih institucija i preduzeća čije je poslovanje do sada bilo u najmanju ruku netransparentno, a koje i te kako utiče na živote svih građana Crne Gore.
MANS će iskoristiti sve svoje kapacitete kao bi se novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama zaista i primijenjivao na način koji će omogućiti svim građanima da dođu do podataka koji su do sada bili pod velom tajnosti i kako ovaj zakon ne bi ostao samo mrtvo slovo na papiru. Velika nepoznanica za sada ostaje da li će Agencija imati prvenstveno političke volje, a onda i kapaciteta da na pravi način osigura nesmetanu primjenu ovog zakona, što će se svakako vidjeti već tokom prvog mjeseca njegove primjene.
Radovan Terzić
koordinator pravnog programa
