U izbornoj 2016. godini Vlada Crne Gore je Agrobudžetom za oko 600 hiljada eura uvećala izdatke na budžetskoj liniji za isplatu takozvanih staračkih naknada za poljoprivredna domaćinstva, koja je idealan mehanizam za „upumpavanje“ novca radi potkupljivanja birača, što otvara ogroman prostor za sumnju u moguće zloupotrebe u izbornom periodu, pokazuje analiza Istraživačkog centra MANS-a.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva poljoprivrede, Agrobudžet za 2016. godinu vrijedan je 14,8 miliona eura i veći je za 1,3 miliona u odnosu na proteklu godinu, kada je iznosio 13,5 miliona eura. Najveće uvećanje u tekućoj godini projektovano je upravo na budžetskoj liniji za isplatu staračkih naknada, pa je za ove namjene opredijeljeno 3,3 miliona eura, što je za oko 600 hiljada eura više nego u prošloj godini u kojoj je izdvojeno nepunih 2,7 miliona eura.
Pravo na staračku naknadu pripada nosiocu porodičnog poljoprivrednog domaćinstva, odnosno muškarcu sa 65 godina ili ženi sa navršenih 60 godina koji ne ostvaruju novčana primanja po drugom osnovu. Visina staračke naknade je 50 odsto od najniže penzije u Crnoj Gori, koja trenutno iznosi 100 eura. Međutim, pored staračke naknade najugroženija seoska domaćinstva mogu ostvariti i pravo na jednokratnu pomoć na osnovu zahtjeva koji podržava lokalna samouprava, centri za socijalni rad ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
Zvanični podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je u decembru prošle godine ukupan broj korisnika staračkih naknada iznosio 4.547 lica, dok je ukupna suma za decembarsku isplatu bila oko 228 hiljada eura, što znači da je na godišnjem nivou oko 2,7 miliona eura. Kada se uzmu u obzir ove brojke jasno je da u izbornoj 2016. godini Ministarstvo raspolaže i sa dodatnih 600 hiljada eura za isplatu socijalne pomoći najugroženijim poljoprivrednim domaćinstvima, što je svakako ogroman prostor za mogući politički uticaj na birače u izbornom ciklusu.
Za vodovode i ruralni razvoj 1,2 miliona
Ministarstvo poljoprivrede je u ovoj godini za podršku finansiranju izgradnje vodovoda i sistema za navodnjavanje na seoskom području, uz učešće opština i mjesnih zajednica, opredijelilo pola miliona.
Najveće sume od po 60 hiljada eura izdvojene su za gradnju vodovoda u Nikšiću (Lukovo, Vilusi, Orah i Rubeža) i Podgorici (Kakaricka gora, Gornji Mosor, Fundina i Kaluđerovo oko), dok će po 35 hiljada biti izdvojeno za Danilovgrad, Herceg Novi, Šavnik i nedavno formiranu opštinu Petnjica.
Za gradnju vodovoda na Cetinju planirano je 30 hiljada, za Plužine i Andrijevicu po 25 hiljada, za Bijelo Polje 20 hiljada, Žabljak i Mojkovac po 15 hiljada, Bar, Berane, Plav i Pljevlja po 10 hiljada, a za Tivat 5 hiljada eura. Za sisteme za navodnjavanje biće izdvojeno 40 hiljada eura.
Pored toga, Ministarstvo poljoprivrede raspolaže i sa 820 hiljada eura za finansiranje projekata takozvanog ruralnog razvoja, koji se uglavnom koriste za probijanje i nasipanje seoskih puteva.
Pored toga, Agrobudžetom za tekuću godinu Ministarstvo poljoprivrede je uvelo dva nova programa podrške poljoprivrednicima za šta je opredijeljeno 780 hiljada eura. Prvi program u iznosu od 700 hiljada eura odnosi se na podršku unapređenju stočnog fonda i podrazumijeva dodatna sredstva farmerima za nabavku novih grla stoke. Drugi program od 80 hiljada eura planiran je za podršku upravljanju stajskim đubrivom radi izgradnje bazena ili platoa za njegovo skladištenje.
Istraživački centar MANS-a je već objavio da u izbornoj godini Ministarstvo poljoprivrede raspolaže sa tri miliona eura za kreditnu podršku poljoprivrednicima po osnovu MIDAS programa i sa milion eura kredita koji je namijenjen za projekat jačanja infrastrukture u ruralnim područjima. Ranije se pokazalo da se upravo ovi programi u predizbornim periodima u značajnoj mjeri koriste za „upumpavanje“ novca radi ostvarivanja političke prednosti vladajuće partije na terenu.
S obzirom da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, kojim rukovodi Petar Ivanović, raspolaže i velikim novcem za isplate premija farmerima i podršku poljoprivrednoj proizvodnji, ali i sredstvima za izgradnju ruralnih infrastrukturnih objekata, jasno je da postoji ogroman prostor za izborna potkupljivanja, ali i sumnju da je Agrobudžet u značajnom mjeri kreiran za izborne potrebe vladajuće partije.
Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije i Ambasade SAD u Podgorici. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima donatora.
Brojne zloupotrebe uoči ranijih izbora
Istraživački centar MANS-a u ranijim godinama objavio je niz podataka koji navode na očiglednu sumnju da su u izbornim periodima državna sredstva zloupotrebljavana za ostvarivanje političkog uticaja na glasače.
Tako je uoči lokalnih izbora 2014. godine, Ministarstvo poljoprivrede prvi put osmislilo posebne linije podrške za poljoprivrednike koji se bave povrtlarstvom i maslinarstvom u iznosu od 300 hiljada eura, i pored toga što su slični programi pomoći gazdinstvima već postojali u okviru Agrobudžeta.
Takođe, neposredno uoči održavanja predsjedničkih izbora u aprilu 2013. godine Ministarstvo poljoprivrede je isplatilo farmerima oko 2,2 miliona eura po osnovu subvencija za poljoprivrednu proizvodnju, dok je u narednih nekoliko mjeseci isplatilo osam puta manje, odnosno oko 270 hiljada.
Domaća javnost je dobro zapamtila i intenzivne aktivnosti bivšeg ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića uoči vanrednih parlamentarnih izbora koji su održani u oktobru 2012. godine.
Naime, u svega dva mjeseca koji su prethodili održavanju izbora, Milošević je obišao brojne katune i farmere uglavnom na sjeveru države upoznavajući se sa njihovim problemima, što je rezultiralo Vladinom odlukom da izdvoji 1,5 miliona za nabavku stočne hrane poljoprivrednim proizvođačima, koji su tog ljeta bili pogođeni sušom. Podjela stočne hrane počela je nekoliko dana pred izbore.
Pored toga, neposredno uoči oktobarskih izbora 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede je za 104 domaćinstva odobrilo kredite za korišćenje solarne energije na katunima.
