Cijena električne energije mora porasti skoro četiri puta, odnosno 376 odsto do 2040. godine, da bi izgradnja drugog bloka termoelektrane bila isplativa, navodi se u Studiji o izvodljivosti na osnovu koje je Vlada predložila realizaciju tog projekta, a u koju je imao uvid Istraživački centar MANS-a.
Studiju o izvodljivosti izgradnje drugog bloka je za potrebe Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) izradio finansijski konsultant Deloitte iz Beograda. Studija je sastavni dio Vladine Informacije o aktivnostima na izgradnji drugog bloka termoelektrane u Pljevljima koja je usvojena prije dvije sedmice.
U Studiji se Deloitte poziva na prognoze o veleprodajnim cijenama električne energije u Crnoj Gori do 2040. godine, koje je pripremila druga konsultantska kuća za potrebe EPCG, konsultant Poyry. Od tri razrađena scenarija Poyry-a – visoke, srednje i niske cijene struje, Deloitte je izabrao srednji scenario, prema kojem veleprodajna cijena električne energije počinje od 38 eura po megavatu u 2016. godini i do 2040. dostiže cijenu od 97 eura po megavatu. Rast cijena struje se obrazlaže rastom cijena gasa nakon 2025. godine i troškovima uglja.
Kako se dalje navodi u Studiji, sve prognoze koje je pripremio i obezbijedio Poyry o veleprodajnim cijenama električne energije u Crnoj Gori isključuju inflaciju, pa je Deloitte stoga cijene prilagodio za dugoročnu projekciju inflacije od 2 odsto i na taj način došao do cijene struje od 143 eura po megavatu u 2040. godini.
Promjena veleprodajnih cijena bi uticala i na cijene struje za domaćinstva koja, prema važećim tarifama Regulatorne agencije za energetiku, sada plaćaju oko 37,5 eura po megavatu. Na evropskim tržištima cijena električne energije je u ovoj godini doživjela znatan pad i u februaru se kretala oko 30 eura za megavat.
Projekat izgradnje nove termoelektrane u Pljevljima Vlada predstavlja kao jedan od prioritetnih i tvrdi da novi blok treba da bude sagrađen kako bi riješila problem deficita struje koji će nastati kada postojeći blok bude ugašen za sedam godina, odnosno 2023. godine.
Sudeći prema procjenama na osnovu kojih je Vlada odlučila da predloži izgradnju drugog bloka, održivost toga projekta će se obezbijediti na račun građana koji će plaćati gotovo četiri puta veće cijene struje.
Vlada je nedavno preduzela niz koraka kako bi u crnogorskom parlamentu „pogurala“ projekat izgradnje nove termoelektrane, uprkos tome što sa češkom kompanijom Škoda Praha, čija je ponuda u aprilu prošle godine izabrana kao najpovoljnija, još nije usaglasila sve elemente finansiranja investicije, uključujuči i onaj osnovni – cijenu gradnje drugog bloka.
Tako je Vlada parlamentu dostavila predlog zakona o potvrđivanju protokola sa Češkom, za koji je navela da predstavlja institucionalnu osnovu za realizaciju projekta izgradnje drugog bloka, dok je istovremeno poslanicima uputila i novi ugovor sa italijanskom kompanijom A2A. Iako je pažnja javnosti fokusirana na odredbe koje se tiču načina izlaska A2A iz EPCG, u novom ugovoru se odnos dvije kompanije dominatno posmatra kroz investicioni projekat drugog bloka, pa se u tom smislu precizno definišu potezi Vlade ukoliko italijanski partner blokira donošenje odluka u vezi projekta.
Vlada uporno insistira na gradnji novog bloka, iako brojne domaće i međunarodne nevladine organizacije, te stručna javnost dovode u pitanje ekonomsku opravdanost investicije i ukazuju na ogroman uticaj koji će imati na zdravlje ljudi i zaštitu životne sredine. Italijanska A2A nije saglasna sa Vladom da treba graditi novu termoelektranu u Pljevljima i to je poslednjih mjeseci ključni spor u njihovim odnosima.
Bilo isplativije da uvoze struju, nego da proizvode
Poznato je da je struja koja se proizvodi u termoelektranama znatno skuplja nego ona iz hidroelektrana, a EPCG već nekoliko godina zvanično ne saopštava koliko iznosi proizvodna cijena električne energije iz postojećeg prvog bloka u Pljevljima. U februaru ove godine EPCG je zaustavila rad termoelektrane, jer je bilo isplativije čak i da uvozi struju nego da je proizvodi u termoelektrani.
Na projekciju cijene struje u termoelektranama u poslednjim godinama znatno utiče i naknada koju će proizvođači morati da plaćaju po osnovu emitovanja štetnih gasova, prvenstveno ugljen dioksida u vazduh. Naime, kako bi dovela do prestanka gradnje novih termoelektrana i time zagađenja ugljen dioksidom, Evropska Unija (EU) je ustanovila sistem trgovine emisijama ugljenika, prema kojem su proizvođači termoelektrana dužni da plaćaju naknadu.
Iz Studije izvodljivosti koju je uradio Deloitte proizilazi da je ova naknada uračunata u ukupnu cijenu struje koja bi se proizvodila u budućem bloku termoelektrane tek od 2026. godine, iako se očekuje da Crna Gora ranije postane članica EU.
U Studiji se naglašava da je „na osnovu dopisa Ministarstva održivog razvoja i turizma pretpostavka da će primjena naknade za emisiju ugljenika početi 2026. godine sa 13 odsto prolaza, dok će puni prolaz biti ostvaren u 2031.“, te se naknada u prvoj godini projektuje na 34,7 eura po toni ugljenika.
Struja će kod nas biti skuplja nego u Njemačkoj ili Britaniji
Projekcije o veleprodajnim cijenama električne energije u Crnoj Gori do 2040. godine pokazuju da će struja i tada kod nas biti skuplja nego, recimo, u Njemačkoj ili Britaniji.
Tako studija izrađena za potrebe Vlade Njemačke o veleprodajnim cijenama električne energije pokazuje da bi ona u 2040. godini mogla dostići nivo od 83 eura po megavatu, dok prognoze za britansko tržište govore o veleprodajnoj cijeni u 2035. godini u iznosu od 73 eura za megavat.
Istraživački centar MANS-a
