Države regiona se u oblasti javnih nabavki suočavaju sa istim problemima, a to su netransparentnost, korupcija, nedovoljna kontrola i loša kaznena politka, ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji o javnim nabavkama u Skoplju.
Konferencija je održana 13. decembra u organizaciji Balkan Tender Watch koalicije u okviru projekta kojeg finansira EU, čiji je cilj povećanje uticaja civilnog društva na antikorupcijske politike i prakse tokom ciklusa javnih nabavki na Zapadnom Balkanu. Partner u projektu je i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Konferenciju su otvorili projekt lider Balkan Tender Watch-a Jasna Filipović, šef Delegacije Evropske Unije (EU) u Makedoniji Samuel Žbogar i makedonski ministar finansija Dragan Tevdovski.
Žbogar je kazao da je investiranje u javne projekte jako važno, pod uslovom da se novac građana ulaže u infrastrukturne projekte koji služe građanima.
„Kad prođete Skopljem vidjećete da nije slučaj uvijek bio takav. Ovakvi projekti pružaju velike mogućnosti za korupciju, neke firme i kompanije su dobijale ugovore zbog bliskih odnosa sa strankama na vlasti. Tako je nekoliko kompanija između sebe podijelilo kolač“, kazao je Žbogar.
U centru Skoplja posljednjih godina izgrađene su velike građevine, spomenici, fontane i mostovi, kao dio Vladinog projekta pod nazivom Skoplje 2014. Projekat je trebalo da košta oko 80 miliona eura, ali je njegova cifra dostigla 670 miliona eura. Projekat koji je počeo 2008. kritikovan je zbog cijene, a naročito je sporan spomenik Aleksandru Velikom koji je, zbog spora sa Grčkom, formalno nazvan Ratnik na konju, 28 metara visoka bronzana statua koja je koštala oko 15 miliona eura.
Žbogar je podsjetio da su javne nabavke prvo poglavlje o kojem diskutuju u zemljama koje su u procesu pregovora o pristupanju EU.
Prema njegovim riječima, borba protiv korupcije najviše zavisi od političke volje vlasti i pritiska javnosti.
Tevdovski je kazao da je Makedonija uradila novi zakon o javnim nabavkama i uvela kriterijum ekonomski najpovoljnije ponude.
Smatra de je potrebno koristiti što više softverskih rješenja u cilju povećanja transparentnosti u javnim nabavkama.
On je najavio da će od naredne godine makedonski trezor biti vidljiv i građani će vidjeti gdje se novac troši.
Koordinator javnih finansija u MANS-u Ines Mrdović podsjetila je da je trend u Crnoj Gori da se javne nabavke oglašavaju poslovnim tajnama, navodeći primjere rekonstrukcije puta na sjeveru zemlje vrijedne 35 miliona eura, izgradnju obilaznica u Glavnom gradu (30 miliona) i projekat za rekonstrukciju TE (40 miliona).
Takođe, kako je dodala, u posljednje tri godine je zabilježen ogroman rast vrijednosti javnih nabavki , od čak 37 odsto. U 2017. vrijednost javnih nabavki iznosila je 522 miliona eura, dok je 2014. bila 327 miliona eura, dok je trošak korpucije, mjeren indikatorima EU, gotovo 70 miliona eura.
„Nova zakonska rješenja su korak unazad. Njima je, između ostalog, podignut finansijski prag za male nabavke – 15 i 30 hiljada eura, dok su hitne nabavke bez ikakve kontrole“, rekla je Mrdović na panelu Javne nabavke na Zapadnom Balkanu iz ugla civilnog društva, na kojem su predstavnici civilnih organizacija predstavili iskustva u oblasti javnih nabavki u svojim državama.
Navela je primjer kada Vlada traži letove u avgustu (dok je na odmoru) iz razloga hitnosti, Uprava za javne nabavke odbija, a onda Vlada mijenja zakon.
„Nema rezultata u borbi protiv korupcije u ovoj oblasti, Upravi za javne nabavke podnijete su samo četiri prijave, a ishod je nepoznat. Od ukupno 13 lokalnih tužilaštava, njih devet u posljednje tri godine nijesu imali nijednu krivičnu prijavu u vezi sa javnim nabavkama.Tri inspektora naplatila su 17,7 hiljada eura kazni na vrijednost nabavki 522 miliona eura“, navela je Mrdović.
Kao dobar primjer neadekvatne kontrole, ona je navela posao zamjene led sijalica u Glavnom gradu vrijedan pet miliona eura.
Smatra da je taj posao moguće obaviti za mnogo manji iznos, čak i da se obuhvate naselja koja uopšte nemaju rasvjetu (što je i planirano), ali se Tužilaštvo izjasnilo da tu nema krivičnog djela. Bojan Kovačević iz Agencije za razvoj preduzeća Banja Luka rekao je da su organizacije civilnog društva u BiH prethodnih godina bile veoma aktivne.
„Htjeli smo da utvrdimo nepravilnosti u sistemu javnih nabavki, uočili smo ih veoma mnogo. Konstantno uočavamo ogromne nepravilnosti, dok EU konstantno uočava spori napredak“, kazao je Kovačević.
Na panelu su govorili i Dušan Šabić iz OSFS Beograd i Diana Metuši Krasnići iz Prištine.
Na drugom panelu pod nazivom Antikoruptivne mjere u praksi: Uloga državnih nadležnih organa, govorili su direktor crnogorske Uprave za javne nabavke Mersad Mujević, Josip Jakovec iz Agencije za javne nabavke Mostar, Afrim Ataši iz Anti-korupcijske agencije iz Prištine, Lile Stefanova iz Specijalnog javnog tužilaštva iz Skoplja i zamjenik javnog državnog tužioca Srbije Goran Ilić.
Jaković je kazao da se na Zapadnom Balkanu puno priča o korupciji i upozorio da je bez kažnjavanja „sve šuplja priča“.
Mujević je rekao da se na fakultetima ne izučavaju javne nabake i da bi to trebalo da bude praksa. On je kazao da su 2017. godine imali ekces sa Zakonom o javnim nabavakama u smislu izmjena, te da je sada novi propis u proceduri.
Ana Đurnić iz Instituta Alternativa kazala je da je činjenica da se takav „ekscesni“ zakon primjenjuje već godinu i po i da će se primjenjivati još najmanje godinu, dok novi zakon i prateća akta ne ubudu usvojeni.
„Činjenica je i da je Vlada na prevaru predložila te izmjene, da ih je Skupština na brzinu usvojila, da su one vrlo problematične i podložne korupciji, a da niko za to nije snosio odgovornost“, navela je Đurnić na panelu Detektovanje rizika i istraživanje korupcije: Uloga NVO i medija.
Na panelu su govorili i Branko Čečen iz CINS-a Beograd, kao i predstavnici BIRN-a iz Prištine i Sarajeva Visar Prebreza i Semir Mujkić.
Izvještaj pripremila
Biljana Matijašević
Koordinator Istraživačkog centra MANS-a
