Centralna banka Crne Gore (CBCG), kojom rukovodi Radoje Žugić, proglasila je podatke o kontroli Prve banke poslovnom tajnom, deset godina nakon što je ona izvršena, tvrdeći da bi to moglo uticati na ekonomski sistem države i uticati na rast sajber kriminala.
NVO MANS je tražio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI) izvještaje o kontrolama Prve banke u 2008. i 2009. godini. Prva banka je u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, brata predsjednika države Mila Đukanovića.
CBCG je u odgovoru MANS-u konstatovala da ima dva osnova da izvještaji o kontrolama Prve banke u 2008. i 2009. godini budu skriveni od javnosti.
Prvo navode da podaci o pojedinačnom stanju depozita i prometu na pojedinačnim računima pravnih i fizičkih lica otvorenih u banci su bankarska, odnosno poslovna tajna, shodno Zakonu o bankama. Dalje navode da su informacije označene stepenom tajnosti u cilju zaštite ekonomske politike Crne Gore.
Osim toga, CBCG tvrdi da bi se objavljivanjem izvještaja starih deset godina otkrile ranjive zone banaka, što bi dalo mogućnost konkurentskim bankama da to iskoriste i zauzmu na bankarskom tržištu dominantan položaj, čime bi se narušila konkurentnost i potencijalno uspostavio monopolistički položaj neke od banaka.
Navodi o testu štetnosti svode se na paušalnu konstataciju da je izvršen i da je pokazao da postoje brojni razlozi da se ovi podaci čuvaju kao poslovna tajna, između ostalog, mogućnost vršenja krivičnih djela iz oblasti „sajber kriminala“ ukoliko bi se objelodanili brojevi računa u banci. Istovremeno Centralna banka nije uzela u obzir da objavi tražene izvještaje nakon što iz njih izbriše lične podatake, što je jedna od mogućnosti propisanih Zakonom o SPI”..
Kako dodaju, Prva banka je jedina banka koja je svojevremeno dobila državnu pomoć i to u iznosu od 42 miliona, a njen najveći vlasnik je brat tadašnjeg premijera, Mila Đukanovića, koji je i sam u spornom periodu poslovao sa bankom.
“Prema brojnim dokumentima koja su objavili istraživački novinari, kontrola Prve banke je pokazala brojne zloupotrebe, uključujući i pranje novca stečenog švercom narkotika. Uprkos svemu tome, CBCG uopšte nije sprovela test javnog interesa i ni jednom riječju nije cijenila interes javnosti da podaci budu objavljeni.
Član 24 stav 1 Zakona o SPI propisuje „ako je dijelu informacije pristup ograničen, u skladu sa članom 14 ovog zakona, organ vlasti dužan je da omogući pristup informaciji dostavljanjem njene kopije podnosiocu zahtjeva, nakon brisanja dijela informacije kojem je pristup ograničen“.
