Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) nije obezbijedio veću transparentnost, većina državnih institucija nastavlja da krije podatke, a tajnost omogućava korupciju, poručeno je sa MANS-ovog okruglog stola „Da javno ne bude tajno“.
Okrugli sto organizovan je u utorak uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i u partnerstvu sa organizacijom Access Info Europe, u susret predstojećim izmjenama Zakona o SPI.
Šef delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, podsjetio je da novi Izvještaj Evropske komisije poziva institucije da obezbijede veću transparentnost i odgovornost, posebno u oblastima koje su podložne korupciji.
Kako je kazao, u Izvještaju je konstatovano da implementacija Zakona o SPI nije doprinijela obezbjeđivanju veće transparentnosti i odgovornosti javnih službi, jer vlasti nastavljaju da drže informacije u tajnosti.
On je poručio da posvećenost transparentnosti nije nešto o čemu se može pregovarati jer zemlje kandidati moraju da sprovedu neophodne reforme u oblasti vladavine prava.
Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković ocijenila je da kad bi stvarno postojala politička volja, za pola sata bi Zakon mogao da se popravi.
Ona je podsjetila je da je Crna Gora imala sasvim dobar Zakon o SPI, koji je MANS-u omogućio da otkrije brojne slučajeve korupcije ali kad je vlast shvatila da se na osnovu tih zvaničnih informacija otkriva na koji način se zloupotrebljavaju državni fondovi i kako se nezakonito bogate javni funkcioneri, onda su se dosjetili da promijene zakon.
Podsjetila je da je Zakon promijenjen tajnim amandmanima poslanika, bez bilo kakve rasprave u Skupštini i uvedeni su samo izuzeci, iako nije postojao nijedan slučaj da je bilo koja tajna informacija pogrešno objavljena na osnovu Zakona o SPI i zbog toga prouzrokovala štetu bilo kome, a pogotovu ne državnom budžetu.
Ona smatra da novi zakon o tajnosti podataka potpuno ukida zakon o SPI.
„I kad usvojimo bolji zakon o SPI, biće nam uzalud, jer je Zakonom o tajnosti podataka predviđeno da sjutra može saopštenje za medije da bude proglašeno tajnom“, objasnila je Ćalović Marković.
Ministarka javne uprave Suzana Pribilović smatra da je potrebna promjena svijesti zaposlenih u javnoj upravi, koji moraju da razumiju da obaveza uprave nije samo da daje informacije od javnog značaja kada ih neko zatraži, nego da ih i sama objavljuje.
Ministarstvoje, kako je navela, formiralo radno tijelo čiji zadatak je da pripremi izmjene Zakona, čije izmjene i dopune su programom rada Vlade predviđene za četvrti kvartal ove godine.
„Očekujemo da nova zakonska rješenja doprinesu što djelotvornijem ostvarivanju prava na SPI i da se u odnosu na ovako postavljeni cilj odgovori kvalitetnim pravnim okvirom u toj obasti“, kazala je Pribilović.
Izvršna direktorica Access Info Europe, Helen Darbišir, poručila je da svaka zemlja koja teži da bude prepoznata kao demokratska, mora u potpunosti da implementira pravo na slobodan pristup informacijama.
Podsjetila je da je Crna Gora potpisala i ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima i dodala da je neophodno da revidirani zakon bude u skladu sa njom, što zahtijeva da svaki izuzetak mora da bude odmjeren u odnosu na test da li skrivanje informacija može štetiti javnosti.
Izmjene iz 2017. godine su milja unazad
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodna pristup informacijama Radenko Lacmanović ocijenio je da su izmjene Zakona o SPI iz 2017. godine milja unazad u odnosu na rješenje koje je do tada postojalao.
„Izmjene se mogu napraviti i za deset ili 15 minuta, a ne za pola sata. Predlažem da za početak Vlada vrati odredbe starog zakona i imaćemo bolji zakon“, rekao je Lacmanović na panelu o problemima u primjeni postojećeg Zakona o SPI koji je izmijenjen 2017.
On je predložio da se u novim izmjenama, koje se pripremaju, doda član kojim bi se predužio rok za meritorno odlučivanje što je bolje nego da se predmet vraća na ponovni postupak, kao što je sada slučaj, a Agencija nema pravo na meritorno odlučivanje.
On smatra i da Agenciji treba omogućiti kancelarijsku kontrolu, odnosno provjeru da li neka institucija stvarno nema traženu informaciju, kao što tvrdi.
Lacmanović je kazao i da kao Član Savjeta Agencije, ne zna mnogo o radnoj grupi koja radi na izmjenama Zakona, a o predlozima izmjena ne zna ništa.
Član Savjeta Agencije Aleksa Ivanović ukazao je na brojne probleme sa kojima se suočava Agencija, između ostalog, na nedostatak kadrovskih i drugih kapaciteta.
„Nijesmo uspostavili informacioni sistem koji pokazuje case flow, a oni na vrhu moraju znati u svakom trenutku u kojoj se fazi predmet nalazi“, rekao je Ivanović i dodao da zbog toga članovi Savjeta dolaze u situaciju da ih iznenađuju izvještaji NVO u kojima vide da Agencija o nekom zahtjevu ne odlučuje 6 mjeseci, a do Savjeta još žalba nije došla.
Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa rekla je da je iz godine i godinu sve manji pristup informacijama i da je problem nedostatak meritornog odlučivanja Agencije i Upravnog suda, zatim neažurnost Agencije, suda i državnih organa, kao i ćutanje administracije.
Smatra da je zatrpanosti zahtjevima često argumentacija za odbijanje zahtjeva, a prema podacima koje objavljuju ministarstva na sajtu, vidi se da se radi o mitu.
„Deset ministarstava koje objavljuju podatke, prosječno je prošle godine odobravalo pristup prema tri informacije“, kazala je Bajramspahić.
Nikolina Mišnić iz MANS-a navela je da su ključni problemi u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama su poslovna tajna – član 14 stav 1 tačka 6, isključivanje primjene zakona – član 1, test štetnosti i javnog interesa i kršenje rokova od strane Agencija za zaštitu podataka, proaktivno objavljivanje informacija i izvršenje rješenja.
Prema njenim riječima poslovna tajna nije definisana zakonom, iako postoje jasni međunarodni standardi, što ostavlja prostor za široko tumačenje i zloupotrebe u praksi.
„Nije propisan rok trajanja ograničenja po osnovu poslovne tajne, pa podaci od javnog značaja mogu zauvijek ostati skriveni“, rekla je Mišnić.
Kako je dodala, Zakonom propisani testovi štetnosti i javnog interesa nijesu u skladu sa međunarodnim standardima, pa ne doprinose smanjenju zloupotreba u proglašavanju informacija poslovnim tajnama.
Prema njenim riječima, organi vlasti unaprijed određuju stepen tajnosti iako je zakonom propisano da to mogu uraditi samo u trenutku nastanka informacije.
„Članom 1 isključena je primjena zakona o slobodnom pristupu informacijama, pa nemamo mogućnost ispitivanja zakonitosti određivanja stepena tajnosti, a sud je zauzeo stav da nije potrebno vršiti test štetnosti“, podsjetila je Mišnić.
Učesnici panela su istakli da kada je test štetnosti u pitanju, sud je promijenio praksu nakon izmjena Zakona 2017. godine. Objašnjenje iz suda je izostalo jer je sudija Ustavnog suda Svetlana Budisavljević, koja je trebalo da učestvuje na panelu, učešće otkazala dan prije konferencije.
Helen Darbišir i Huan Hoze Kordero Sanz iz organizacije Sustentia Innovacion Social predstavili su ključne preporuke u vezi sa izmjenama Zakon o SPI.
“Jasno je da treba ukloniti član 1 i precizirati član 14”, rekla je Darbišir.
Eksperti su, između ostalog, preporučili da se precizira odnos između ustavne odredbe koja definiše pravo na pristup informacijama i informacija koje moraju biti tajne i da Agencija edukuje organe o sprovođenju zakona.
Smatraju da svaki izuzetak mora biti predmet testa štetnosti, koji mora biti sproveden za svaki slučaj posebno, od strane državnog organa, zatim nezavisne revizije i suda.
Ocijenili su da je problem i nedostatak sankcija, a saradnja između svih aktera mora postojati ako se želi implementirati bilo koji zakon.
Prvi Nacrt izmjena do kraja jula
Predsjednica Radne grupe za izmjenu Zakona o SPI Danijela Nedeljković Vukčević očekuje da će do kraja jula biti završen prvi Nacrt izmjena i dopuna.
“Radni tim čine ljudi koji imaju veliko iskustvo u ovoj oblasti i očekujemo, ukoliko se budemo držali planirane dinamike da ćemo do kraja jula izaći sa prvim Nacrtom zakona koji će biti podijeljen sa zainteresovanom javnošću i o čemu će biti sprovedena javna rasprava i šire konsultacije”, najavila je Nedeljković Vukčević na drugom panelu o izmjenama i dopunama Zakona o SPI.
Ona je kazala da se o svim problemima koji su se čuli na konferenciji raspravljalo i unutar Radne grupe.
U Radnoj grupi, kako je dodala, razmišljali su u pravcu da vrate stara rješenja, a puno se polemisalo i o tome da se Agenciji za zaštitu ličnih podataka da pravo meritornog odlučivanja.
“Slažem se sada imamo problem neažurnosti, koja počinje od prvostepenih organa, dakle od početka do kraja. Sistem ne funkcioniše ni za koga i nije dobar i zato ove izmjene moraju da odblokiraju postojeći sistem da bi se ispunila svrha Zakona – da je prioritet proaktivnost, a da subsidijarno treba da dođemo do podnošenja zahtjeva i pokretanja postupaka”, rekla je Nedeljković Vukčević.
Ona je kazala da će Radna grupa vjerovatno predložiti da se da okvirna definicija poslovne tajne koja bi sjutra bila smjernica svakom organu da odlučuje.
Takođe, kako je kazala, jedna od preporuka je i uvođenje instituta zloupotrebe prava, zato što zloupotreba ima.
“Svjesna sam rizika od uvođenja ovog instituta u naš pravni sistem. Ali ako ga uvedemo, preduslov je edukacija službenika. I taj član mora biti jako precizan da ne bismo napravili veću štetu nego koristi”, kazala je Nedeljković Vukčević.
Članica Radne grupe Bosiljka Dumović rekla je da, prema zakonu, organ kada primi zahtjev za SPI, obavezan da sačini test štetnosti, ako je vlasnik tajnog podatka, a ako je korisnik tajnog podatka on mora da obavijesti organ koji je vlasnik podatka da uradi test štetnosti koji mu šalje povratnu informaciju da li je skinuo stepen tajnosti.
Advokat MANS-a Veselin Radulović naveo je da je na sastancima Radne grupe predstavnica Agencije za zaštitu ličnih podataka, imala suprotne stavove od članova Savjeta koji su učestvovali na MANS-ovoj konferenciji.
Ona je, kako je kazao, zastupala stav da sporna ograničenja iz Zakona treba dodatno proširiti i predložila da se dodaju ograničenja koja se tiču svih sudskih postupaka.
“Nijesam čuo od nje zalaganje koje se tiče proaktivnog objavljivanja informacija, a zabrinjavajuće je da nema interesovanja od poslanika koji razmatraju izvještaje Agencije, da traže informacije u kom realnom vremenu se može očekivati da proaktivno objavljivanje informacija dostigne zadovoljavajući nivo. Ovaj Zakon se ne primjenjuje od juče i ova agencija ne radi od juče i rezultati rada Agencije na tom polju su jako loši”, rekao je Radulović.
Mora se, kako je dodao, vidjeti koje predmete Agencija vidi kao zloupotrebu prava i koji koče njen rad.
Prema njegovim riječima, anomalija je u praksi mnogo, a vrše se na osnovu Pravilnika predsjednice Vrhovnog suda, za koji je Ustavni sud nedavno pokrenuo postupak ocjene ustavnosti.
“U najvećim slučajevima za organizovani kriminal imamo situaciju da sudije najviših sudskih instanci prikrivaju podatke o identitetu tužilaca, prikrivaju podatke koji iznos novca tužilaštvo smatra da je opran švercom kokaina, a s druge strane, u istim tim presudama sudije navode kompletan psihijatrijski nalaz jednog od okrivljenih i to objave, a kažu da ja kršim njegovu privatnost ako želim da znam njegovo ime i prezime sa suđenja koje je bilo javno”, naveo je Radulović.
Biljana Matijašević
Koordinatorka za medije
