Državna kompanija Montenegro Bonus već pet godina krije koliko je koštalo snadbijevanje strujom Kombinata aluminijuma (KAP) u stečaju jer su te informacije proglašene tajnom. Takođe, toliko traje i borba MANS-a da dobije informaciju o ukupnom dugu za struju kompanije Uniprom KAP, biznismena Veselina Pejovića prema Montenegro Bonusu.
Podaci o poslovanju državne kompanije sa KAP-om nakon što ju je preuzeo Uniprom su proglašeni za tajnu zahvaljujući očiglednoj zloupotrebi Zakona o tajnosti podataka koji državne institutucije i kompanije sasvim proizvoljno tumače kada imaju potrebu da neku vrstu podatka sakriju od javnosti.
U ovom konkrentom slučaju javnost je i dalje uskraćena za informaciju po kojoj cijeni je Montenegro Bonus prodavao struju KAP-u tokom stečajnog perioda, ali i nakon što ga je preuzeo nikšićki biznismen Veselin Pejović. Ova kompanija je odbila MANS-u da dostavi podatke o tome koliki je dug Pejovića za struju, proglašavajući i tu informaciju za tajnu što je potpuna besmislica jer se radi od državnoj kompaniji čije poslovanje mora biti javno.
Zahtjev za informacijom pod kojim uslovima se snadbijeva KAP je odbijen uz obrazloženje da je “nakon izvršenog testa štetnosti utvrđeno da i dalje postoji opšti interes da KAP nastavi poslovanje u toku stečaja radi kontinuiteta proizvodnje, bolje zaštite i očuvanja imovine, propadanja i smanjenja njene vrijednosti, ostvarenja ekonomskih ciljeva, obezbjeđenja bolje tržišne pozicije KAP-a u stečaju.“ U obrazloženju odluke Montenegro Bonusa se dodaje i “da bi omogućavanjem pristupa informaciji moglo ozbiljno štetiti ekonomskim interesima Crne Gore”.
Kada je u pitanju dug za struju KAP-a prema Montenegro Bonusu, MANS-u je prvo odgovoreno da ne postoji saglasnost kompanije Uniprom kao vlasnika fabrike da se objavi ta informacija, da bi kasnije podatak o dugu dobio oznaku “povjerljivo”.
Nema nikakve sumnje da postoji nesporni interes javnosti da ima punu informaciju o tome kako posluje Montenegro Bonus kao državna kompanija. Ova firma je prošle godina ostvarila prihod od preko 12 miliona eura, dok su njena potraživanja već godinama na nivou od preko 20 miliona, što su iznosi koji zavrjeđuju pažnju javnosti.
Ovakvo tumačenje Zakona o tajnosti podataka je prilično rasprostranjeno među državnim institucijama, a Vlada je upravo pripremila izmjene tog Zakona kojima će se praktično u pravne norme ugraditi odredba koja će omogućiti instuticijama da legalno sakrivaju podatke po sopstvenom nahođenju.
Naime, izmjene zakona predviđaju da se oznaka tajnosti može dodijeliti informaciji ako je to u cilju “ostvarivanja funkcije organa”, što je definicija koja širom otvara vrata za svaku moguću zloupotrebu i prikrivanje podatka “po potrebi”.
Ukoliko ove izmjene budu usvojene to će značiti praktičnu suspenziju bilo kakve mogućnosti za civilnu kontrolu rada državnih institucija i nema sumnje da su one i predložene kako bi se u prvom redu sakrili dokazi za korupciju do kojih su do sada nevladine organizacije i mediji dolazili upravo koristeći slobodan pristup informacijama.
Dejan Milovac
Direktor Istraživačkog centra
MANS
Uskoković potpisao rješenje kojim su poslovi sa KAPom postali tajna
Rješenje Montenegro Bonusa iz 2013. godine o određivanju stepena tajnosti „povjerljivo“ za sve podatke i dokumentaciju koja proističe sklapanjem Ugovora o poslovnoj saradnji Montenegro Bonusa sa KAP-om u stečaju donio je Odbor direktora preduzeća, na čijem je čelu bio Darko Uskoković, nekadašnji ministar ekonomije i član Tenderske komisije za privatizaciju KAP-a. Takođe, za vrijeme njegovog mandata desila se i privatizacija Telekoma (Uskoković je jedan od potpisnika ugovora o prodaji akcija) kojom se, zbog sumnji u korupciju, bavi Tužilaštvo.
