Skoro godinu dana Sekretarijat za razvojne projekte od javnosti krije zapisnike sa sjednica Nacionalne investicione komisije (NIK) uz obrazloženje da se radi o tajnim dokumentima o kojima ne treba obavještavati javnost. Nažalost, ovo je još jedan od primjera kako državne institucije zloupotrebljavaju Zakon o tajnosti podataka, svojevoljno proglašavajući javna dokumenta za tajne, upozoravaju iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Iz Sekretarijata su prvo priznli da posjeduju tražene zapisnike, a zatim naveli da ih ne mogu dostaviti MANS-u jer su rješenjem predsjednika Nacionalne investicione komisije iz marta 2015. godine, svi zapisnici sa sjednica tog tijela unaprijed proglašeni za tajna dokumenta.
Ovo rješenje je potpisao lično Milo Đukanović, tadašnji predsjednik NIK-a, što je bila prva stvar koju je uradio nakon što je NIK formirana krajem februara 2015. godine. To rješenje je važilo do 2017. godine kada ga je produžio aktuelni premijer i novi predsjednik NIK-a, Duško Marković.
Ovim rješenjima nije samo određeno da su zapisnici tajni, već da njima pristup imaju samo za to ovlašćena lica, u ovom slučaju predsjenik i članovi NIK-a, te sekretar Sekretarija za razvojne projekte. Ova selekcija osoba koje imaju pristup zapisnicima je urađena u skladu sa takozvanim principom „potrebno je da zna“.
Sekretarijat je u svom odgovoru MANS-u ocijenio da nama nije „potrenbno da znamo“, te naveo da bi objelodanjivanje zapisnika sa sjednica NIK-a izazvalo štetne posljedice po „interes“ koji je većeg značaja interesi javnosti da zna o čemu se raspravlja na sjednicam NIK-a.
Nacionalna investiciona komisija je formirana u febrauru 2015. godine sa ciljem da, kako se navodi u odluci o osnivanju „promovisanja sistemskog planiranja investicija u infrastrukturu i obezbjeđivanje usklađenosti između razločitih izvora finansiranja, razmatranje različitih mogućnosti finansijske podrške za pripremu i/ili sprovođenje projekata iz oblasti infrastrure, ostala pitanja od značaja za razvoj infrastrukture.
Dakle govorimo o tijelu koje na svojim sjednicama razmatra kako razvoj najskupljih projekata u zemlji, tako i kako ćemo i u kom obimu zadužiti za njihovu realizaciju.
„Ekipu“ čija diskusuja na sjednicama NIK-a je proglašena tajnom su na početku njegog rada činili Milo Đukanović kao njen predsjednik, te članovi Duško Marković, Vujica Lazović, Igor Lukšić, Rafet Husović, Radoje Žugoić, Aleksandar Andrija Pejović i Vojin Vlahović.
U rješenju kojim se MANS-u uskraćuje ova informacija se ne navode precizni razlozi zbog kojih bi zapisnike za sjednica trebalo proglasti za tajnu, koji su to i čiji interesi koji bi se mogli ugroziti ukoliko bi javnost saznala o čemu Đukanović i saradnici diskutuju.
Imajući u vidu zadatke komisije, te pitanja kojima se ona bavi, više je nego jasno da postoji interes da javnost bude upoznata detaljima rasprave na tom tijelu. Nažalost, zahvaljujući brutalnoj zlozpotrebi Zakona o tajnosti podatka, to za sada nije moguće.
Ovo je samo jedan od primjera zloupotreba koje će biti u potpunosti ozakonjene ukoliko Vlada uspije da „progura“ izmjene i dopune Zakona o tajnosti podataka koji je trenutno na javnoj raspravi. Minstarstvo odbrane koji je zvanični obrađivač ovog dokumenta se odlučilo da na javnu rapsravu vrati verziju zakona koja je u potpunoj koliziji sa dosadašnjim reformama kada je u pitanju transparetnost rada Vlade i uopšte prava javnosti da zna.
Kritičnim izmjenam zakona se predviđa da organ vlasti može informaciju proglasiti tajnom ukoliko je to u cilju „ostvarivanja funkcije organa“. Ovo je nesportno otvoreni poziv na široku interpretaciju ovog propisa i njegovu zloupotrebu kako bi se sakrile one informacije koje organ vlasti iz nekog razloga ne želi da podijeli sa javnošću.
Uvjereni smo da je ovakav otklon od pozitivne prakse napravljen kako bi se u prvom redu sakrile informacije koje mogu ukazati na neko kršenje zakona i korupcije, te da je to bio dominantni razlog za derogiranje ovog, ali i Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
MANS podsjeća Ministarstvo odbrane i Vladu da je pravo na pristup informacijama prepoznato kao fundamentalno ljudsko pravo, i poziva ih da povuku predložene izmjene Zakona kojima se to pravo neosnovano i neustavno ograničava.
Dejan Milovac
Istraživački centar
MANS
