Od početka epidemije virusa korona, Institut za javno zdravlje je na testiranje uzoraka u laboratoriji u Njemačkoj potrošio 240 hiljada eura. što je bilo dovoljno za nabavku neophodne opreme za značajno povećanje kapaciteta za testiranje na virus u Crnoj Gori i opremanje još najmanje dvije laboratorije, pokazuje dokumentacija koju je analizirao Istraživački centar MANS-a.
Tokom mjeseca jula Institut za javno zdravlje je u laboratoriju Eurofins/LifeCodexx iz Ebersburga u Njemačkoj poslao prvu pošiljku od 1958 uzoraka za čije testiranje je plaćeno oko 107 hiljada eura. Druga pošiljka je uslijedila u septembru kada je upućen kontigent od 1118 uzoraka, što je Institut koštalo još 61,5 hiljada eura.
Konačno, ovog mjeseca je u Njemačku poslat i treći kontigent od 1280 uzoraka za koji Institut očekuje fakturu od još 70 hiljada eura.
U ponudi ove njemačke laboratorije se navodi da cijena pojedinačnog testa na koronavirus iznosi 55 eura koja, osim samog testiranja, obuhvata i obradu podataka, te slanje izvještaja Institutu. Na ovu cijenu treba još dodati i troškove transporta uzoraka do laboratorije Eurfinsa u gradu Ebersburgu, pored Minhena.
Dr Boban Mugoša
Sa druge strane, podaci pokazuju da se Institut za javno zdravlje dva puta obraćao Ministarstvu zdravlja kako bi im se povećali kapaciteti za testiranje na virus korona. Prvi put je upućen dopis početkom jula mjeseca kada je tražena nabavka opreme koja bi povećala kapacitete Instituta za 20-30%.
Nakon toga, Vlada je odobrena nabavka opreme za testiranje i pripremu uzoraka, vrijedna oko 97 hiljada eura. Ipak, Institut je tender za ovu nabavku sproveo tek mjesec i po dana kasnije, dok je ugovor sa podgoričkom kompanijom „Farmalab“ potpisan 10. septembra.
Tom prilikom je nabavljen PCR aparat marke Thermo Fisher i automatizovani/robotizovani sistem za pripremu PCR reakcione smješe koji su neophodni za pripremu uzoraka i samo testiranje.
Iz ugovora o nabavci opreme
Drugi put se Institut obratio za pomoć krajem septembra tražeći još 350 hiljada eura za proširenje svojih kapaciteta. Međutim, prema podacima Uprave za javne nabavke, ovaj tender još uvijek nije raspisan.
U međuvremenu, Institut je, umjesto povećanja sopstvenih kapaciteta, potrošio 240 hiljada eura na testiranje uzoraka u inostranstvu.
Epidemiološkinja i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić u izjavi za Istraživački centar MANS-a ističe da su Vlada Crne Gore i Nacionalno koordinacioni tijelo (NKT) na vrijeme morali uzeti u razmatranje unaprjeđenje infrastrukture za testiranje:
Milena Popović Samardžić
” Od samog početka pandemije, odnosno epidemije u Crnoj Gori, mi smo u više navrata upozoravali da je potrebno nešto preduzeti povodom kadrovske politike, i povodom infrastrukturnih i svih drugih kapaciteta u PCR dijagnostici u Institutu za javno zdravlje. Nagovijestili smo više puta da tamo postoji osam mikrobiologa, da cijela PCR dijagnostika veći dio vremena počiva na tri osobe, a od septembra na samo dvije visokokvalifikovane osobe, a ako govorimo i o tehničarima – taj broj ne prelazi 10 osoba koje su zaposlene na virusologiji.”
Samardžić ističe da su i u NKT-u upoznavali sa ovim problemem.
“U više navrata smo razgovarali, imali smo i jedan sastanak sa Milutinom Simovićem, predsjednikom NKT-a, kada smo mu ukazali na značaj nabavke novih PCR uređaja. On nas je obavijestio da na Poljoprivrednom fakultetu postoji jedan PCR uređaj, i potencijalno na Medicinskom fakultetu. U razgovoru sa direktorom Instituta, Bobanom Mugošom, istakla sam značaj da se ti PCR uređaji što prije stave u rad, i da se tehnički edukuju mikrobiolozi i zaposleni na Institutu, a koji trenutno nisu opterećeni poslom jer je korona sada u epicentru, a neki gotovo i da nemaju posla”, rekla je za Istraživački centar MANS-a Samardžić.
Na pitanje koliko je bila isplativa strategija da umjesto blagovremene nabavke opreme, Institut troši budžetska sredstva na testiranje u inostranstvu, Samardžić smatra da se radi o neodgovornoj i neodrživoj odluci:
“Pitam se da li su u IJZ-u uopšte pravili strukturu troškova, tj. razmatrali kolika je isplativost slanja testova u Njemačku. Ne znam iz kog razloga uporno odbijaju da povećaju i poboljšaju ljudske resurse unutar PCR dijagnostike, na virusologiji, i negdje je taj manjak ljudi koji mogu da isprate rad na toliko PCR uređaja je i izgovor da se ne nabavljaju novi uređaji.”
U septembru ove godine Insitut za javno zdravlje je napustio načelnik virusologije dr Zoran Vratnica, kako bi nastavio svoju karijeru u svojoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi “Dijagnostika” u partnerstvu sa suprugom direktora Instituta Bobana Mugoše.
Samardžić upozorava na štetnost takve prakse, te opasnost od urušavanja javnog zdravstvenog sistema.
“Doktor Vratnica napušta Institut u trenutku kada ostavlja za sobom preko 1000 neobrađenih uzoraka, i odlazi u svoju privatnu laboratoriju da radi istu stvar. „Dijagnostika“ je jedina privatna laboratorija koja je napravila brze testove koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija, a to je informacija koju je imao direktor Instituta. To su testovi koji se koriste zbog dobre specifičnosti koja je slična PCR-u, a dobijate rezultat mnogo brže, a on vam omogućava lakše orijentisanje i brže funkcionisanje. Kako su ti testovi došli prije u „Dijagnostiku“, nego u Institut za javno zdravlje? Ta činjenica ne uliva povjerenje u rad direktora Mugoše.
Institut za javno zdravlje je još u februaru ove godine od Ministarstva zdravlja dobio saglasnost da testiranje može vršiti u inostranstvu, dok je u međuvremenu veoma malo urađeno kako bi se kapacitet te institucije povećao do nivoa koji može da odgovori na sve izazove epidemije virusa korona.
Crna Gora je od početka epidemije primila novčane donacije u iznosu od preko osam miliona eura, dok se trenutno na računu NKTa nalazi nešto preko 5,2 miliona eura. Od potrošenog novca, gotovo ništa nije uloženo u rad Instituta, dok se nabavka opreme i samo testiranje u inostranstvu finansiraju iz budžeta Crne Gore.
Dejan Milovac
Istraživački centar MANS-a
