CRBC, glavni izvođač radova na izgradnji autoputa Bar – Boljare, sumnjiči se da je u junu i julu mjesecu ove godine iz Tare vadio šljunak za potrebe izgradnje prioritetne dionice autoputa, zbog čega su inspektori Uprave za inspekcijske poslove podnijeli prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, pokazuje dokumentacija do koje je došao Istraživački centar NVO MANS. Sa druge strane, CRBC je tada tvrdio da u spornoj zoni već nekoliko mjeseci nije izvodio radove.
Lokacija Uvač
Naime, glavni ekološki inspektor i glavni inspektor za vode Uprave za inspekcijske poslove su početkom jula ove godine, vršeći redovan obilazak terena u blizini Mateševa gdje se izgradnja autoputa dobrim dijelom odvija u ili u blizini korita rijeke Tare, uočili da je na početku mosta Uvač 3 „vršeno produbljivanje korita rijeke Tare u dužini od oko 100m“, tj. da je vršena nelegalna eksploatacija riječnog šljunka.
Dodatno, u zapisniku inspekcije se navodi da produbljivanje nije uočeno njihovim prethodnim terenskim obilaskom – 4. juna ove godine, zbog čega se zaključuje da je šljunak iz rijeke eksploatisan u međuvremenu. U blizini mosta Uvač 3, inspektori su uočili i tragove točkova na obali koju od pogleda prolaznika štiti šuma.
Prema Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje autoputa Bar – Boljare, eksploatacija pijeska i šljunka iz vodotoka u blizini gradilišta moguća je isključivo uz dozvolu nadležnih organa.
Inspektori u zapisniku konstatuju da u toku nadzora nije zatečen niko od radnika kompanije CRBC, ali ni predstavnici stručnog nadzora. Zbog svega navedenog, od CRBC-a, glavnog izvođača radova gradilištu, zatraženo je da se pisano izjasni u vezi sa uočenim nepravilnostima.
Izvod iz krivične prijave protiv CRBC-a
U izjašnjenju CRBC-a, dostavljenom inspekciji nepunih mjesec dana kasnije, navodi se da se u spornoj zoni ne izvode radovi već nekoliko mjeseci, a da se sav materijal – lomljeni kamen sitnije granulacije za potrebe projekta, nabavlja od kompanije „Bemax“ sa druge lokacije, i to u okviru sekcije 3 autoputa.
Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata jasno propisuje obavezu obezbjeđenja gradilišta, na način da se isto mora zatvoriti i obezbijediti na način koji će omogućiti nesmetani saobraćaj, bezbjednost lica, susjednih objekata i okoline. U slučaju neispunjenja ove zakonske obaveze, propisana je kazna u iznosu od 5.000 do 40.000 eura.
Pomenuto izjašnjenje, za koje inspektori ocjenjuju da je neprecizno i površno, krajem jula ove godine je uz prijavu dostavljeno ODT-u u Kolašinu, sa dokazima da se radi o devastaciji vodotoka od državnog značaja.
Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu je na pitanja Istraživačkog centra MANS-a u vezi sa time koji je status prijave, šta je do sada preduzeto i koje mjere su donešene, kao i da li je došlo do podizanja optužnice, odgovoreno da je postupak izviđaja u toku.
Lazar Grdinić
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je još 2017. godine zabranilo dalju eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnih korita. Kako je tada obrazloženo, moratorijum je uveden zbog isteka koncesionih ugovora, nelegalne eksploatacije, ali i zbog činjenice da tada nisu postojali projekti regulacije vodotoka. Ipak, baš pod plaštom regulacije građevinske kompanije u Crnoj Gori nastavile su da nesmetano vade šljunak iz rijeka.
Nadležni organi su do sada sve aktivnosti CRBC-a koje su direktno uticale na vodotok rijeke Tare pravdale tzv. projektom regulacije njenog korita. Naime, CRBC na obale Tare već godinama odlaže materijal koji je nastao bušenjem tunela na trasi, pravdajući to neophodnošću regulacije rijeke, istovremeno izbjegavajući da isti odveze na lokacije koje su bile predviđene za to. Upozorenja ekoloških aktivista, nevladinog sektora i međunarodnih institucija kako će odlaganje otpada u samo korito rijeke nanijeti nenadoknadivu štetu rijeci, do sada nisu dala rezultat u vidu adekvatne reakcije nadležnih organa.
