AMANDMANI NVO MANS NA PREDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O INTEGRISANOM SPREČAVANJU I KONTROLI ZAGAĐIVANJA ŽIVOTNE SREDINE, koji je bio na dnevnom Pete sjednice Prvog redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2015. godini (sjednica počela 14. maja 2015. godine)
SKUPŠTINI CRNE GORE
Predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću
Podgorica
Podgorica, maj 2015.godine
Na osnovu člana 148 Poslovnika Skupštine Crne Gore na Predlog zakona o izmjeni Zakona o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine podnosimo sljedeći amandman:
- AMANDMAN 1
Član 1. Predloga zakona briše se.
OBRAZLOŽENJE
Važećim Zakonom o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine propisano je da operateri za postojeća postrojenja i aktivnosti koje mogu imati negativne uticaje na zdravlje ljudi, životnu sredinu ili materijalna dobra pribave integrisanu dozvolu najkasnije do 1. januara 2015. godine, u skladu sa Programom usklađivanja pojedinih privrednih grana sa Zakonom o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, kao i da podnesu zahtjev za izdavanje dozvole najkasnije godinu dana prije roka utvrđenog tim Programom.
Predlogom člana 1. Predloga zakona o izmjeni zakona o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, onako kako ga je utvrdila Vlada Crne Gore, predlaže se da operateri za postojeća postrojenja i aktivnosti pribave integrisanu dozvolu najkasnije do 1. januara 2020. godine.
Iz Vladinog obrazloženja se zaključuje da Vlada navedenu izmjenu uvodi zbog postrojenja Kombinata aluminijuma Podgorica i Termoelektrane Pljevlja. Naime, operatori navedenih postrojenja su podnijeli zahtjeve za izdavanje integrisane dozvole, ali su im oni vraćeni zbog nepotpune dokumentacije. Iz tog razloga, Vlada produžava rok za izdavanje dozvola ovim postrojenjima do 2020. godine, iako su oni bili dužni da ih pribave do januara 2015. godine.
Zakonom o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine propisano je da se integrisana dozvola izdaje za postrojenja i aktivnosti koje mogu imati negativne uticaje na zdravlje ljudi, životnu sredinu ili materijalna dobra. Dalje, Zakonom je propisano da je integrisana dozvola odluka nadležnog organa donijeta u formi rješenja kojom se odobrava puštanje u rad postrojenja ili njegovog dijela. Nadalje, u pomenutom Zakonu se navodi da dozvola sadrži uslove koji se odnose na primjenu najbolje dostupne tehnike ili drugih tehničkih uslova i mjera; mjere iz elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu; granične vrijednosti emisija zagađujućih materija, utvrđene za dato postrojenje; mjere zaštite vazduha, vode i zemljišta; mjere koje se odnose na upravljanje otpadom koji nastaje pri radu postrojenja; mjere za smanjenje buke i vibracija; mjere koje se odnose na efikasno korišćenje energije; zahtjeve za monitoring emisija sa specificiranom metodologijom, definisanom učestalošću mjerenja, definisanim pravilima za tumačenje rezultata mjerenja, utvrđenom obavezom dostavljanja podataka nadležnom organu; mjere za sprječavanje udesa i otklanjanje njihovih posljedica; smanjenje zagađivanja, uključujući i prekogranično zagađivanje životne sredine; mjere predviđene za početak rada, za trenutno zaustavljanje u slučaju poremećaja u funkcionisanju postrojenja, kao i za prestanak rada postrojenja; preduzimanje mjera zaštite životne sredine posle prestanka aktivnosti u cilju izbjegavanja rizika od zagađenja i vraćanja lokacije u zadovoljavajuće stanje; način, učestalost i obim podataka sadržanih u izvještaju koji se dostavlja nadležnom organu u skladu sa propisima; rezultate revizije uslova i obaveza utvrđenih dozvolom i druge specifične zahtjeve.
Neprihvatljivo je da Vlada Crne Gore izlazi u susret najvećim industrijskim zagađivačima u zemlji i produžava im rok do 2020. godine, kako bi pribavili integrisanu dozvolu. Među industrijskim zagađivačima prednjači Termoelektrana Pljevlja, zbog čijeg rada je ukupna ekološka situacija u Pljevljima dugi niz godina izuzetno loša. Činjenica da je Elektroprivreda Crne Gore na kraju 2013. godine u bankama držala gotovo 129 miliona eura gotovog novca, sasvim je dovoljna da ukaže na to da Elektroprivreda Crne Gore ima dovoljno novca da uloži u kupovinu filtera i uređaja koji bi smanjili nivo emisija štetnih gasova u vazduhu u Prvom bloku Termoelektrane.
Kada je u pitanju Kombinat aluminijuma Podgorica, poznato je da kupac dobio stečajnu imovinu ispod svake tržišne vrijednosti (za 28 miliona eura), te da je do sada uplatio samo četiri miliona eura. S obzirom da KAP obavlja proizvodnju i kupac stečajne imovine osvaruje višemilionski profit od izvoza aluminijuma, neprihvatljivo je da ne ulaže u Kombinat u smislu obaveza za dobijanje integrisane dozvole.
Konačno, najveći industrijski zagađivači u zemlji su imali dovoljno vremena da do 2015. godine pribave integrisanu dozvolu i ispune sve uslove koji su sadržani u njoj, a ne da im se rok produžava za narednih pet godina.
Shodno prednje navedenom, predlaže se brisanje člana 1. Predloga zakona.
