Cijena struje za građane iz nove termoelektrane u Pljevljima će značajno zavisiti od toga u kojoj mjeri će crnogorska Vlada moći da se odupre nastojanjima vlasnika Rudnika uglja da po što skupljoj cijeni prodaju ugalj. Vlada je finalnu odluku o tome po kojoj će cijeni Rudnik prodavati ugalj i koliko će biti zaračunata marža, ostavio Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) i Rudniku, da je samostalno dogovore u daljim pregovorima. Od visine marže će zavisiti zarada Rudnika, odnosno do koje mjere će biti zadovoljeni privatni interes kompanije A2A i premijerovog brata Aca Đukanovića koji su pored države najveći akcionari Rudnika.
Aco Đukanović
Marža predstavlja dobit koja Rudniku ostaje kada iz prodajne cijene uglja odbije troškove proizvodnje. Nije poznato koji procenat marže pljevaljska kompanija trenutno zaračunava u cijenu po kojoj prodaje EPCG ugalj za potrebe rada postojeće termoelektrane, te da li je zasnovana na tržišnim principima ili ne.
U studiji izvodljivosti o izgradnji drugog bloka termoelektrane u Pljevljima, koju je za potrebe EPCG izradila konsultantska kuća Deloitte iz Beograda, izvršena je projekcija proizvodne cijene uglja po kojoj bi Rudnik prodavao rudu za potrebe rada nove termoelektrane, koja je dalje uvećana za maržu od 8 odsto i tako je dobijena ukupna prodajna cijena uglja.
Međutim, iz studije jasno proizilazi da marža od 8 odsto nije finalna, već se navodi da će „kompanije EPCG i Rudnik uglja definisati konačnu maržu u daljim pregovorima“, što u praksi znači da dvije kompanije mogu utvrditi i veći iznos od projektovanih 8 odsto, pa bi to direktno povećalo prodajnu cijenu uglja, a time uticalo i na veću proizvodnu cijenu struje iz buduće termoelektrane.
Kada se ima u vidu da je EPCG u većinskom državnom vlasništvu, dok je Rudnik uglja privatna kompanija u kojoj je pojedinačno najveći akcionar italijanska A2A, dok značajan udio vlasništva, tj skoro 12 odsto ima premijerov brat Aco Đukanović, jasno je da se radi o neprihvatljivom pristupu Vlade, jer se faktički ostavlja prostor da se dobit definiše shodno interesima privatnih firmi i pojedinaca. Pored toga, Vladin pristup je problematičan jer istovremeno dovodi u pitanje ukupne projekcije o cijeni uglja i električne energije prikazanim u studiji.
MANS je već ukazao da studija navodi da se mora smanjiti prodajna cijena uglja sa oko postojećih 25 eura po toni na oko 17 eura do 2027. godine da bi projekat drugog bloka bio isplativ, a kao glavna mjera za smanjenje troškova proizvodnje predviđa se otpuštanje zaposlenih.
Tako studija projektuje da optimalan broj zaposlenih u Rudniku uglja u narednim godinama treba da bude 544 radnika, ukoliko bi se kao osnovna mehanizacija za eksploataciju rude koristili kamioni, odnosno 520 zaposlenih ako bi rotorni bageri bili osnovne mašine za proces proizvodnje.
Kako podaci iz finansijskog izvještaja Rudnika uglja za 2015. godinu pokazuju da je na kraju te godine imao 935 zaposlenih, to znači da će bez posla ostati 391 radnik, ako se kompanija opredijeli za korišćenje kamiona pri eksploataciji, odnosno 415 radnika ukoliko oprema za rad budu rotorni bageri.
Takođe, MANS je već objavio da je studija pokazala da cijena struje mora porasti skoro četiri puta, odnosno 376 odsto do 2040. godine, da bi izgradnja drugog bloka termoelektrane bila isplativa.
Skupština Crne Gore u četvrtak počinje raspravu o odluci o međudržavnom sporazumu sa Češkom Republikom koji bi legalizovao način izbora kompanije Škoda Praha kao najpovoljnijeg ponuđača za gradnju nove termoelektrane, iako još nije usaglašen čitav niz bitnih finansijskih elemenata investicije.
U tom smislu, ne samo da nije utvrđena cijena izgradnje drugog bloka i poznat model finansiranja investicije, već na nedvosmislen način nije ni potvrđeno da je projekat uopšte ekonomski isplativ.
Uprkos tome, Vlada traži od poslanika Skupštine da unaprijed podrže međudržavni sporazum sa Česima, što još jednom potvrđuje njen krajnje problematičan odnos prema projektu koji će imati ogroman uticaj na sve građane Crne Gore kroz račune za struju, ali i kroz ogromne troškove zdravlja i zaštite životne sredine koji će se izdavajati iz državne kase za te namjene.
MANS
