MANS je danas objavio Četvrti izvještaj o transparentnosti i aktivnosti u radu Skupštine Crne Gore koji se odnosi na period od 01. februara do 31. avgusta 2008. godine, odnosno na prvo redovno zasijedanje Skupštine u 2008. godini. U posmatranom periodu, Skupština Crne Gore održala je 3 vanredne i 7 redovnih sjednica, pa je efektivno radila 62 časa i 55 minuta. Za to vrijeme se na dnevnom redu našlo ukupno 106 predloga akata, od čega je 94 usvojeno, 7 nije usvojeno dok 5 predloga akata nisu razmotrena.
Najaktivniji poslanici u posmatranom periodu bili su Vasilije Lalošević (SNP) sa indeksom aktivnosti 1.46, Dragan Šoć (NS) sa indeksom 1.41, Emilo Labudović (SL) sa indeksom 1.29, Ranko Kadić (DSS) sa indeksom 1.27 i Ranko Krivokapić (SDP) sa indeksom aktivnosti 1.20.
Indeks aktivnosti za Predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića najvećim dijelom sastoji se od odgovora poslanicima koji su ukazivali na povredu Poslovnika, shodno članu 102. Poslovnika, pa je diskutabilno u kojoj mjeri se njegov indeks aktivnosti može podvesti pod ’poslanički’, i kasnije se preslikati i na aktivnosti po partijama, a u kojoj mjeri kao aktivnosti predsjedavajućeg. Krivokapićev indeks aktivnosti je svakako rezlutat činjenice da je on predsjedavao više od polovinom plenarnih sjednica.
U posmatranom periodu, ukupno 13 poslanika je imalo indekse aktivnosti na plenumu 0.00 što predstavlja apsolutnu nektivnost poslanika, odnosno pokazuje da ti poslanici nisu progovorili ni riječ na plenarnim sjednicama. Kako bi smo utvrdili kojih 5 poslanika od ukupno 11 sa najmanjim indeksom aktivnosti su bili najneaktivniji, radili smo dodatnu statistiku koja je uključivala i rad poslanika na odborima.
Uključujući dodatnu statistiku došli smo do rezlutata da je Dragan Đurović (DPS) bio ubjedljivo najneaktivniji poslanik, jer jedini nije imao bilo kakve aktivnosti na plenarnim ili na sjednicama skupštinskih odbora, niti je podnosio amandmane na neki od predloga akata. Slijede poslanica Jovanka Matković (SL) i poslanici Drago Čantrić (DPS) Zoran Jelić (DPS) i Slavko Hrvačević (PZP) koji zauzimaju drugo, treće, četvrto i peto mjesto na listi najaktivnijih poslanika.
Aleksandar Damjanović je poslanik koji je podnio najviše amandmana, ukupno 52. Najviše diskusija je imao DPS i to 54, dok su od poslanika najviše diskusija imali Emilo Labudović i Vasilije Lalošević, po 11. Najviše izlaganja na plenarnim sjednicama od predstavnika predlagača imali su Branimir Gvozdenović, ministar za ekonomski razvoj i Jusuf Kalamperović, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave, ukupno po 11.
Najviše replika imala je Srpska Lista, ukupno 3, najviše komentara na diskusije je imao DPS, ukupno 38, dok je najviše odgovora na komentare imala SNP, ukupno 20. Kada posmatramo poslanike, najviše komentara je imao Miodrag Vuković, ukupno 9, a odgovora na komentare Dragan Šoć sa ukupno 7 odgovora. Najviše reagovanja zbog povrede Poslovnika imala je SDP, ukupno 90.
Poslanici SNP-a imali su najviše prekoračenja vremena izlaganja, ukupno 28, dok je Vuksan Simonović najčešće prekoračio vrijeme, i to ukupno 8 puta. SNP je stranka kojoj je izrečeno najviše mjera zbog povrede reda, ukupno 4, dok je pojedinačno, najviše mjera izrečeno Vuksanu Simonoviću odnosno, ukupno 3 mjere tokom posmatranog perioda.
Najduže se radilo na sjednici Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, čiji je efektivan rad iznosio 30 časova i 45 minuta. Najviše prisustva sjednicama različitih skupštinskih odbora imao je poslanik Obrad Stanišić, ukupno 39 puta.
Ubjedljivo najviše izlaganja na odborima, od poslanika imao je Miodrag Iličković ukupno 333. Od predstavnika predlagača, na odborima je najviše izlagao Branimir Gvozdenović, ministar za ekonomski razvoj, ukupno 51 put.
U periodu na koji se izvještaj odnosi, rad parlamenta je obilježilo povećanje plata poslanika kao i bojkot plenarnih sjednica od strane opozicionih poslanika.
Naime, MANS od januara 2008. godine pokušava da na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama obezbijedi objavljivanje podataka o tome koliko je svaki od poslanika mjesečno dobio novca od Skupštine, ali za sada, na to pitanje nismo uspjeli da dobijemo odgovor.
Pored toga, donošenjem Zakona o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera, a kasnije i odlukama Administrativnog odbora, poslanici Skupštine Crne Gore odlučili da dodatno uvećaju svoja primanja o kojima ionako nema preciznih podataka.
Skupština je prvo usvojila Zakon koji je dao pravni okvir da se poslanicima povećaju plate, da bi se kasnije tačni iznosi plata i dodatne beneficije poslanika definisali odlukama Administrativnog odbora. Jedna se odnosila na određivanje osnovice kojom se množi koeficijent poslanika, i na osnovu toga utvrđuje zarada. Osnovica je podignuta sa sa 55 na 75 eura, što automatski znači povećanje plata poslanika za oko 35%.
Drugom odlukom Administrativnog odbora utvrđene su dodatne beneficije i naknade za poslanike, kao što su naknade za članstvo u skupštinskim odborima i u kolegijumu predsjednika Skupštine, odnosno naknade za šefove poslaničkih klubova.
Drugi događaj koji je obilježio posmatrani period rada Parlamenta, je bio višemjesečni bojkot plenarnih sjednica od strane opozicionih poslanika, koji je bio rezlutat odluke RTCG da ne prenosi sve sjednice Skupštine zbog teškog materijalnog stanja javnog servisa.
Time je značajno oslabljenja kontrolna funkcija Parlamenta nad radom Vlade Crne Gore, pa je tako rukovodstvo Parlamenta, umjesto da organizuje 3 sjednice posvećene Premijerskom satu i poslaničkim pitanjima, u prvom redovnom zasijedanju Skupštine u 2008. godini organizovalo samo jednu sjednicu.
Vuk Maraš,
Koordinator parlamentarnog programa
