Međunarodna organizacija koja ima kancelarije u preko 90 zemalja, Transparency International (TI) sa sjedištem u Berlinu, svake godine objavljuje Indeks percepcije korupcije koji se zasniva na istraživanjima koje su sprovodile brojne međunarodne organizacije. TI rangira 180 zemalja po nivou korupcije od 0 do 10, gdje se one sa indeksom smatraju najkorumpiranijim.
Ovogodišnji Indeks percepcije korupcije pokazuje da su Novi Zeland, Danska i Singapur najmanje korumpirane zemlje, dok se me u najkorumpiranijim nalaze Somalia i Avganistan.
U odnosu na prošlu godinu, Crna Gora je napredovala na indeksu percepcije korupcije, i to sa 84. mjesta na 69. mjesto sa indeksom korupcije 3.9.
Osim Crne Gore, napredovale su i Makedonija koja se ove godine nalazi na 71. mjestu i Srbija na 83. mjestu, dok je Hrvatska i dalje ispred Crne Gore, na 66. mjestu. Pad od deset mjesta bilježi Albanija, dok je od zemalja u regionu i dalje najgora percepcija Bosne i Hercegovine.
Prema tumačenjima metodologa iz Transparency International koji su radili na Indeksu, ključni razlog za poboljšanje percepcije Crne Gore je napredak u procesu evropskih integracija, konkretno ulazak u fazu ispunjavanja upitnika. Oni ukazuju da su sličan trend imale i Bugarska i Rumunija u periodu kada je ubrzan proces evropskih integracija tih zemalja, ali je smanjenje percepcije korupcije bilo kratkotrajan fenomen, im se pokazalo da proces integracija ne daje konkretne rezultate.
Jo jedan od razloga za smanjenje percepcije korupcije leži u činjenici da su nadle ne institucije intenzivirale napore da prikupe i objave statističke podatke o presudama za slučajeve korupcije, te da njihov broj raste, kao i da su eliminisane neke biznis barijere.
U tom smislu, postoji velika zabrinutost da li se statistički podaci odnose samo na malu, takozvanu administrativnu korupciju, odnosno da li e smanjenje birokratije u procesu izdavanja dozvola biti dostupno svima ili samo onim investitorima koji imaju monopole i povezani su sa pojedincima na vlasti.
Imajući u vidu činjenicu da u Crnoj Gori još uvijek ni jedan slučaj velike korupcije nije završen osuđujućom sudskom presudom, već se cijeli sistem fokusira na marginalne slučajeve poput presuda saobraćajnim policajcima za 20 EUR mita, percepcija zasnovana na takvoj statistici nije održiva na dugi rok.
Stoga, nadamo se da će crnogorske državne institucije ovu pozitivnu poruku shvatiti na konstruktivan i odgovoran način, tim prije što biznis barijere više ne mogu služiti kao izgovor za kršenje zakona i korupciju.
Tabela (PDF) download >>>
MANS
