Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS dodijelila je nagrade za tri najbolje istraživačke priče, koje su zasnovane na podacima dobijenim po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Dobitnica prve nagrade Sanja Rašović, autorka istraživačke priče „Ulcinj: Pred vratima tužioci i izbori“, nastale u saradnji BIRN-a i CINCG, ocijenila je da se istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori sprovodi u ambijentu straha i finansijske nesigurnosti. Ona, kako je kazala, vjeruje da je u najvećoj mjeri uspjela da pristupi podacima za svoju priču pozivanjem na Zakon o SPI zato što su u pitanju bili podaci o prethodnoj lokalnoj vlasti, koju je aktuelna bila voljna da dostavi.
Jovan Nikitović, novinar dnevnog lista Pobjeda, koji je za istraživački serijal tekstova o Narodnom muzeju Crne Gore osvojio drugu nagradu, kazao je da je cilj istraživačkih priča da natjeraju državu i odgovorne ustanove da budu odgovorniji. On je istakao da kada je tražio dokumentaciju po osnovu Zakona o SPI, nerijetko je dobijao odgovore da ta dokumenta ne postoje, te da bi oni stizali tek onda kada je on sam nalazio brojeve pod kojima su zavedeni.
Novinarka Vijesti Mila Radulović, autorka istraživačkog teksta „Zakon ćutanja o neustavnom prisluškivanju“, kazala je da je cilj njene priče bio da ukaže na nezakonito prisluškivanje u Crnoj Gori, ali i na to da je država izmjenama Zakona o SPI blokirala novinare da dođu do informacija, kao ni da ona nije uspjela da dobije tražene odgovore.
Na tribini pod nazivom „Uloga slobodnog pristupa informacijama u istraživačkom novinarstvu i borbi protiv korupcije“ zaključeno je da se savremeno novinarstvo nalazi pred velikim izazovima, da građani gube povjerenje u medije, ali i da postoji otvoreno polje u kojem svako može da iznese svoje informacije.
Snježana Milivojević, profesorica medijskih studija i javnog mnjenja na Fakultetu političkih nauka u Beogradu kazala je da je duga veza novinarstva i legislative koja uređuje slobodan pristup informacijama. Prema njenim riječima, prethodno su postojali samo individualni projekti i poduhvati, a novinari nisu imali institucionalne garancije za taj svoj napor. „To su zakoni nove generacije i ne zovu se slučajno „zakonima o valdi na suncu“. Oni daju garanciju ukupnoj javnosti da mogu od nosilaca javnih funkcija da traže informacije koje su javno relevantne“, objasnila je Milivojević.
Stanje slobode pristupa informacijama u Crnoj Gori, medijski ekspert Dragoljub Duško Vuković ocijenio je kao veoma loše. „Umjesto da nam se sve više omogući da kontrolišemo one koji imaju intitucionalnu moć, nama se ta mogućnost ograničava bez argumentovanog obrazložanja. To je dio političke filozofije u kojoj upravljači društva sebe doživljavaju kao kastu, koja nije dio društva, niti ima obavezu da bilo kome polaže račune“, kazao je Vuković.
Kda je u pitanju otkrivanje korupcije, informacije dobijene pozivanjem na Zakon o SPI nisu uvijek polazna, ali jesu uvijek završna tačka, kazao je Dejan Milovac, director Istraživačkog centra MANS-a. “To je način da se informacija konačno i provjeri, ali i da se ispoštuje princip o minimalnom broju izvora koji čine jednu istraživačku priču”, objasnio je Milovac.
Nagrade za najbolje istraživačke priče MANS dodjeljuje uz podršku Evropske unije u okviru Programa za profesionalizaciju medija. Drugi nagradni konkurs biće otvoren do novembra, kada će biti nagrađeni autori priča koji su u istraživanju koristili napredne internet tehnike i alate za prikupljaje, obradu i provjeru podataka.
Snimak dodjele nagrade i tribine možete pogledati OVDJE
