Ukoliko Vlada Crne Gore naplati dugove koje neke od najvećih kompanija imaju prema državnom budžetu, odluka o povećanju poreza na dodatu vrijednost bi bila obesmišljena imajući u vidu da ukupni dugovi pojedinih kompanija daleko premašuju iznos sredstava koja se očekuju od PDV-a uvećanog na 19%.
Prema podacima iz finansijskog izvještaja Elektroprivrede Crne Gore, ova kompanija duguje budžetu Crne Gore čak 11.3 miliona Eura po osnovu doprinosa za zarade, kao i oko 2,7 miliona Eura po osnovu poreza na zarade. U ovom izvještaju se navodi i da je carinski dug ove kompanije 22,6 miliona Eura, što ukupno premašuje iznos od 35 miliona Eura koliko je prošle godine trebalo da se slije u državni budžet, ali zahvaljujući tolerisanju Vlade nije.
Umjesto da na taj način popuni rupe u budžetu, nastale aktiviranjem državnih garancija koje su date za kredite KAP-a, Vlada je odlučila da teret spašavanja ove fabrike i plaćanja tuđih dugova u cjelosti prebaci na građane uvodeći takozvani “porez na KAP”.
MANS je i u prethodnom periodu ukazivao Vladi Crne Gore da, osim brutalnog zavlačenja ruke u džepove sve siromašnijih građana, postoje i drugi načini da se napuni budžet, prije svega naplaćujući ono što se već duguje državi i što se mora naplatiti. Primjer EPCG jeste najektremniji primjer toga kako je država dozvolila da se ogromna sredstva ne sliju u budžet, i kako pokušavajući da spasi jednog tajkuna, apsolutno štedi od zakonskih obaveza drugu tajkunsku kompaniju, naravno prebacujući cijeli teret na građane.
Nažalost ovo nije i jedni primjer takvog ponašanja, jer Vlada ne uspijeva da naplati na desetine miliona eura dugova čime bi se moglo izbjeći uvođenje “poreza za KAP” koji bi pogodio sve građane Crne Gore. Pored toga, Vlada bi mogla da izbjegne i novo zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija pod nepovoljnim uslovima i u iznosima koje će trebati da vraćaju čitave generacije još nerođenih građana Crne Gore. Tako bi naplata samo carinskog duga od desetak najvećih dužnika, u popunosti obesmislila vladine razloge za uvođenje veće stope PDV-a i obezbijedila da se blizu 40 miliona Eura slije u budžet Crne Gore.
Tako su najveći carinski dužnici pored EPCG, Regionalni vodovod sa 3.8 miliona Eura, Kombinat aluminijuma sa 1.7 miliona, Štrabag 1.3 miliona, Montenero airlines sa 803.000 Eura, Vektra 788.000, Gintaš M sa 524.000 Eura, B&S Rožaje sa 217.000 Eura, Ministarstvo prosvjete 209.000 Eura, te Montenegro bonus koji duguje 155.000 Eura. Čak i Uprava carina sama sebi duguje iznos od 178.000 Eura.
Ozbiljna država koja počiva na vladavini prava bi prije odluke o povećanju PDV-a, prvo sagledala ukupne dugove prema budžetu i naplatila postojeće obaveze. MANS još jednom poziva Vladu Crne Gore da prije uvođenja “poreza na KAP” naplati postojeće poreske obaveze od kompanija koje je joj duguju na desetine miliona eura i time povrati fiskalnu stabilnost, a ne da po ko zna koji put teret svojih loših odluka prebaci na građane.
MANS
