Mreža nevladinih organizacija Jugoistočne Evrope okupljena oko energetkih pitanja koja se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju i Kosovo je izradila godišnji monitoring izvještaj kojim se želi ukazati na moguće posljedice odluka koje vlade zemalja donose kada je u pitanju sektor energetike. Članovi mreže koji su iz Crne Gore učestvovali u izradi ovog izvještaja su nevladine organizacije Green Home i MANS.
Podaci iz izvještaja govore da u nabrojanim zemljama već postoje planovi za ulaganje u sektor energetike na nivou od oko 30 milijardi eura, te da će odluke koje vlade budu donijele u narednom periodu, bitno odlučiti kakvi će energetski projekti biti realizovani u ovom regionu, te koliko čisti i održivi, ali i bezbijedni će biti izvori energije koje ćemo narednih godina graditi.
Prepoznajući važnost izbora koji će se napraviti, mreža organizacija je razvila tzv. infografiku pod nazivom “Topla, bezbedna, čista energija – koju putanju biraju države SEE regiona?” koja prikazuje koliko Vlade pojedinih zemalja postižu u poređenju sa susjednim zemljama ali i sa EU ciljevima iz oblasti energetike.
Kada je u pitanju konkretno Crna Gora, podaci pokazuju da smo još uvijek daleko od ciljeva koji su postavljeni u EU, dok u nekim segmentima kao što je eksploatacija čak radimo i suprotno.
U pogledu energetske efikasnosti, planovi Crne Gore do 2018. godine govore da će se na taj način uštedjeti svega 9% energije, dok je cilj na nivou EU do 2020, godine, čak 20%. Ovako nizak procenat planirane uštede upućuje na zaključak da su planovi za generisanje nove energije radije usmjereni ka izgradnji novih izvora, iako studije pokazuju da je 1000 puta ekonomičnije uštedjeti jedan kW energije, nego ga proizvesti.
Kada je u pitanju dobijanje energije iz takozvanih “prljavih izvora” kao što su termo elektrane, Crna Gora je i tu daleko od EU prosjeka koji je na nivou od 25%. Uprkos značajno većem udjelu koji prljava energija u Crnoj Gori ima u ukupnoj proizvodnji (32%), najavljena izgradnja novih blokova TE Pljevlja će našu zemlju dodatno udaljiti od EU cilja.
Iako je Crna Gora bogata potencijalom za eksploataciju solarne i energije vjetra, količina enegrije koja se dobija na taj način je u našoj zemlji je jednaka nuli, dok se u EU ta cifra kreće na nivou od 172.200 GWh. Primjer koliki je potencijal sunčeve energije pokazuje i činjenica da Zemlja dnevno primi više energije od Sunca, nego što može potrošiti za godinu dana.
Kada govorimo o gubicima i krađi energije sa mreže, poređenje Crne Gore sa zemljama regiona pokazuju da je sa 23% gubitaka, naša država među najgorima u regionu. Od Crne Gore su lošije pozicioniranije samo Albanija (25%) i Kosovo (41%).
Koliko Crna Gora produktivno koristi energiju na ovim prostorima pokazuje i podatak da je za prozvodnju i prodaju jedinice datog proizvoda u EU potrebno potrošiti tri puta manje energije nego što je to slučaj u Crnoj Gori.
Smatramo da ovi podaci veoma slikovito pokazuju da je dosadašnja energetska politika Crnu Goru zapravo udaljavala od ciljeva koje je EU postavila u ovom sektoru, te da je prilikom donošenja odluka kojima će zauvijek biti promijenjena energetska slika naše zemlje potrebno sagledati i akspekte koje smo potencirali u našem izvještaju.
Ovo je prvi od dva monitoring izvještaja koji će mreža nevladinih organizacija razviti za period 2013/2014 u okviru projekta koji je podržan od strane Evropske unije.
Green Home & MANS
