Crna Gora mora naći način da unaprijedi finansijske istrage i efikasno upravlja oduzetom imovinom koja je stečena kriminalom, kako se ne bi ponovili propusti kao u slučajevima Šarić i Kalić koje će platiti građani Crne Gore, zaključak je sa konferencije “Imovina stečena kriminalom – upravljanje i oduzimanje“ koja je održana 11.septembra u Podgorici.
Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da je oduzimanje imovine stečene kriminalom važna tema i ključni instrument u borbi protiv kriminala i korupcije.
„Crna Gora je postigla neki nivo napretka, ali korupcija još preovladava u mnogim sferama i ostaje zabrinjavajuće pitanje“, istakao je Orav.
On je podsjetio na posljednji izvještaj Evropske komisije gdje je ukazano da Crna Gora treba da pojača napore i sprovodi finansijske istrage paralelno sa kriminalnim istragama, odnosno od Crne Gore se očekuju fizički rezultati u borbi protiv korupcije i da razvije mehanizme za oduzimanje imovine stečene kriminalom.
“Jake i nezavisne institucije ostaju ključne u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, poručio je Orav otvarajući konferenciju.
Ambasador je zaključio da borba protiv korupcije može biti efikasna samo ako svi subjekti udruže svoje snage – izvršna, zakonodavna i sudska vlast, civilno društvo i mediji.
Jessica Ebrard iz Transparency International-a kazala je da je korpucija prisutna u pravosuđu širom svijeta, ne samo u ovom regionu. Smatra da je ključni faktor transparentnost u presudama, optužbama, procedurama, budžetu i sl. kako bi sudije dokazale da služe građanima, a ne kriminalu.
„Transparentnost je ključna svuda, a posebno u zemljama koje se suočavaju sa problemom zarobljene države“, ocijenila je Ebrard i dodala da sve države Balkana imaju taj problem.
Generalna direktorica direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković, rekla je da će Ministarstvo pažljivo razmotriti sve inicijative za izmjene zakonskih propisa koje dođu sa drugih relevantnih međunarodnih adresa i nevladinih organizacija i nakon detaljnih analiza stanja na terenu pristupiće izmjenama zakonskih propisa. Ona je kazala da je nulti stepen tolerancije prema kriminalu i korupciji motiv kojim se Vlada vodi kako bi se suprostavila takovim pojavama.
„Međutim, trebamo biti svjesni da borba protiv organizovanog kriminala nigdje nije otpočeta, ni završena preko noći“, rekla je Laković.
Izvršni direktor MANS-a, Vanja Ćalović Marković, smatra da Crna Gora po ugledu na Italiju treba da propiše načine upravljanja i korišćenja imovine stečene kriminalom nakon što je trajno oduzeta.
„Da ta imovina bude korišćena u dobrotvorne i humanitarne svrhe, da je koriste udruženja roditelja djece sa posebnim potrebama, bolnice, škole, da napravimo centar za autizam ili da liječimo bolesnu djecu za koju se svakog dana skuplja pomoć. Očekujemo da Ministarstvo pravde prihvati naše predloge“, rekla je Ćalović Marković.
Ona je ukazala na problem netransparentnosti, lošeg upravljanja oduzetom imovinom, a posebno su problematični propusti u sudstvu i tužilaštvu. Prema njenim riječima, od propusta sudstva i tužilaštva u slučajevima organizovanog kriminala koji se okončavaju oslobađajućim presudama, društvo ima trostruku štetu.
„Prvo, kriminalci ne idu u zatvor nego nastavljaju da čine krivična djela; drugo, ne oduzima im se imovina, već je oni koriste kako bi finansirali dalje vršenje krivičnih djela, i treće, imovina koja treba da
im bude oduzeta im je vraćena. U međuvremenu, dok je država upravljala oduzetom imovinom, desio se nemar i propusti i mi sada kao građani treba da plaćamo odštetu za smanjenje vrijednosti te imovine,“ podsjetila je Ćalović Marković.
Najnoviji slučajevi, ali ne i jedini su, kako je dodala, slučajevi Šarića i Kalića. Šarića je tužilaštvo optužilo za pogrešno krivično djelo i pogrešno opisalo radnje izvršenja drugog krivičnog djela. U slučaju Kalića, Tužilaštvo je dokazalo da ne postoji legalno porijeklo 3,5 miliona eura, ali nije umjelo da dokaže da taj novac potiče iz krivičnog djela.
„I umjesto da Kaliću uzmemo 3,5 miliona i uzmemo imovinu, mi mu sada vraćamo imovinu i plaćamo odštetu od najmanje tri miliona eura. I nijedan tužilac koji je postupao u tom predmetu nije odgovarao. Svi su unaprijeđeni“, rekla je Ćalović Marković.
Sve propuste je utvrdio Apelacioni sud, a potvrdio i Vrhovni, ali Tužilački savjet ništa nije preduzeo. Podsjetila je da je Ivica Stanković, kada je izabran za vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Tužilačkog savjeta, rekao da će odgovornosti biti i da će on obezbijediti da se zna koji tužioci ne rade svoj posao kako treba. I to se nije dogodilo.
„Nije oduzimana značajnija imovina kriminalcima, osim u slučaju budvanske grupe, a praksa potpisivanja sporazuma o priznanju krivice sa šefovima kriminalnih grupa se nastavlja. Ako kriminalca ne možemo smjestiti u zatvor, možemo mu oduzeti imovinu, da dalje ne finansiraju vršenje krivičnih djela. Predlažemo da se uvede konfiskacija u građansko-pravnom postupku“, kazala je Ćalović Marković.
Kada je u pitanju upravljanja imovine, zakoni su, kako je dodala, puni rupa, a Uprava za imovinu nema kapaciteta da upravlja ni državnom imovinom, a kamoli oduzetom.
Panel I: Međunarodna iskustva
Za svaku istragu i oduzimanje imovine potrebna je koordinacija na nacionalnom nivou kako bi se izbjegli problemi koje je Crna Gora do sada imala, poručila je direktorica Amicus Legal Consultants, Arvinder Sambei.
Ona je poručila da se, kada se radi o upravljanju oduzetom imovinom, mora dobro planirati, a prvo identifikovati da li se radi o kompletnoj imovini ili samo zamrzavanju računa.
„Crna Gora će možda morati da malo analizira rad njenih agencija i institucija za upravljanje imovinom, da li one odgovaraju državi i da li preduzimaju odgovarajuće korake“, kazala je Sambei.
Direktor Amicus Legal Consultants, Martin Polaine, govorio je o iskustvima Velike Britanije i alatima korisnim u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Posebno se, kako je kazao, efikasnim pokazao institut civilne zapljene imovine stečene kriminalom gdje preduslov za oduzimanje nije da se dokaže krivica, već da je imovina stečena kriminalnim djelatnostima.
On je saopštio da je Velika Britanija u posljednjih osam godina oduzela nezakonito stečenu imovinu vrijednu oko 1,7 milijardi eura, a od toga se 600 miliona odnosi na civilnu zapljenu. Polaine se nada da će nadležni u Crnoj Gori u skorijem vremenu naći adekvatno institucionalno i zakonodavno rješenje i da će biti moguće napraviti grupu eksperata pri tužilaštvu koja će se baviti istragama.
„I jasno mi je da je za to potrebna politička volja. I potrebno je da oni koji su na visokim pozicijama poguraju tu agendu“, zaključio je Polaine.
Konsultant italijanske parlamentarne komisije za borbu protiv mafije i bivši zamjenik javnog tužioca u Palermu, Roberto Tartaglia, rekao je da u Italiji neko može da traži odštetu jedino ako su napravljene ozbiljne greške u upravljanju imovinom i da postoji sistem disciplinske odgovornosti i novčane sankcije ako dođe do ozbiljnog propusta institucije i pojedinca.
On je, odgovarajući na pitanje šta ako neko prokocka ili proda imovinu stečenu kriminalom, kazao da se u tom slučaju može oduzeti dio zakonito stečene imovine, a ako neko to odbije završava u zatvoru.
O iskustvima Italije, posebno u korišćenju oduzete imovine u humanitarnesvrhe, govorila je i Tatiana Giannone iz Asocijacije Libera. Poručila je da je veoma važno da svi građani budu upoznati šta se dešava sa imovinom stečenom kriminalom i kako se njome upravlja. U tom smislu Italija ima dobrih rješenja, kao na primjer stvaranje poljoprivrednih kooperativa.
„Devet poljoprivrednih kooperativa nastalo je na placevima oduzetih od mafijaških organizacija. U okviru ovih operativa je 200 zaposlenih i one imaju obrt od preko pet miliona godišnje“, rekla je Giannone.
Panel II: Iskustvo Crne Gore
Specijalni državni tužilac, Milivoje Katnić, istakao je rezultate koje je Specijalno državno tužilaštvo postiglo u borbi protiv organizovanog kriminala.
On je kazao da je Specijalno tužilaštvo samo u ovoj godini imalo 11 predmeta protiv 112 fizičkih ili pravnih lica i devet predmeta za organizovani kriminal.
„Stotinu dvanaest lica smo uhapsili i neki su pušteni. Devet kriminalnih grupa samo za to vrijeme. A to nijesu obične kriminalne grupe. To su kriminalne grupe koje imaju stotine miliona i djeluju na međunarodnom nivou”, naveo je Katnić.
On slaže se sa predlogom MANS-a da oduzetu imovinu stečenu kriminalom treba koristitu u humanitarne svrhe, konkretno vilu šefa budvanske kriminalne grup,e Svetozara Marovića, u Budvi.
Međutim, glavni specijalni tužilac nije siguran da je prihvatljiv drugi predlog MANS-a, da se uvede konfiskacija u građansko-pravnom postupku.
Katnić kaže da, kada je u pitanju oduzimanje imovine stečene kriminalom, propusta u radu sudija i tužilaca nije bilo. On je poručio i da se ne može očekivati da se za svaku optužnicu donese osuđujuća presuda, jer to onda ne bi bila demokratija.
„Govori se o korumpiranosti sudija. Ja sam bio 20 godina sudija i ne znam nijednog sudiju koji je korumpiran“, rekao je Katnić. Ujedeno je najavio da će Marović koji se krije u Srbiji, biti izručen Crnoj Gori.
„On mora biti izručen, protiv njega se još vodi izviđaja. Srbija mora izvršiti svoju međunarodnu obavezu“, rekao je Katnić.
Takođe je kazao da je imovina oduzeta od budvanske kriminalne grupe vrijedna 30 miliona.
Načelnik Sektora za upravljanje oduzetom imovinom u Upravi za imovinu, Erdan Dacić, tvrdi da je u slučajevima Kalić i Šarić Uprava postupala u skladu sa Zakonom o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini, koji nije ograničio kome se imovina može dati pod zakup.
Uprava je kritikovana, jer je imovina Šarića i Kalića data pod zakup licima koja su sa njima povezana.
Pravni savjetnik MANS-a, Veselin Radulović, kazao je da se boji da slučajevi Šarić i Kalić mogu više koštati državu nego što je Tužilaštvo obezbijedilo koristi.
„Loša zakonska rješenja i nedostaci zakonskog okvira ne mogu biti izgovor za javašluk koji se desio sa imovinom kojom je upravljala država“, smatra Radulović.
Sudija Apelacionog suda Zoran Smolović saopštio je da je pred Apelacionim sudom, od kako je na snagu stupio Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću 2015, pravosnažno okončano šest predmeta.
„U pet predmeta je trajno oduzeta imovinska korist, a u jednom privremeno oduzeta tako što je određena privremena mjera obezbjeđenja zabrana raspolaganja i korišćenja nepokretnosti“, rekao je Smolović.
Šef Specijalnog policijskog odjeljenja, Dragan Radonjić, govorio je o rezultatima specijalnog tima i naveo da početni podaci (indicije) o kriminalu u najvećem dolaze od policije.
