Blažo Jovanić, predsjednik Privrednog suda Crne Gore, odbio je pritužbu NVO MANS kojom je traženo da se preduzmu mjere protiv stečajnog upravnika Solane „Bajo Sekulić“ Žarka Ostojića, a sve zbog njegovog pokušaja da rasproda državnu zemlju koju je koristilo ulcinjsko preduzeće. Zbog sumnje da je takvim postupkom i nevršenjem svoje dužnosti zloupotrijebio službeni položaj danas je podnešena krivična prijava i protiv Jovanića.
MANS je polovinom aprila od Jovanića zahtijevala da preduzme zakonom propisane mjere protiv stečajnog upravnika zbog oglašavanja prodaje imovine Solane, uključujući i više od 15 miliona kvadrata državnog zemljišta na koje ulcinjsko preduzeće polaže pravo korišćenja, ali ne i pravo svojine. Takođe, predsjedniku Privrednog suda sugerisano je da, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja, razmotri i podnošenje krivične prijave protiv Ostojića.
Jovanić je u šturom odgovoru na pritužbu naveo da je „pribavio izjašnjenja postupajućeg sudije i upravnika“ u vezi sa predmetnom temom, i da je „brižljivom ocjenom dostavljenih izjašnjenja“ zaključio da je stečajni upravnik postupao u skladu sa zakonom, te da nema elemenata za pokretanje postupka. Kakve su sadržine bila izjašnjenja stečajnog upravnika, a na koji način i u kojoj mjeri je Jovanić ista analizirao i cijenio, ostaje nepoznato.
Sa druge strane, ovakvim (ne)postupanjem Jovanić je u svoju i zaštitu institucije kojom rukovodi stavio očigledno nezakonje koje sprovodi stečajni upravnik Ostojić, i koje će, ako se dovede do kraja, proizvesti neprocjenjivu štetu po javni interes. Zbog svega toga, ranije podnešenom krivičnom prijavom protiv stečajnog upravnika i drugih lica iz državne uprave sada je obuhvaćen i predsjednik Privrednog suda.
Podsjećamo, četiri nevladine organizacije su u aprilu ove godine podnijele krivičnu prijavu protiv Žarka Ostojića, ali i protiv odgovornih lica Uprave za imovinu, Uprave za nekretnine i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, zato što je Ostojić 11. marta raspisao 15. po redu tender za prodaju imovine Solane, pri čemu je na prodaju oglasio i državnu zemlju koju je Solana imala pravo da koristi samo dok je proizvodila so. To pravo prestalo je po proglašenju stečaja u kompaniji, s obzirom da ista više ne proizvodi so. Ipak, državni katastar još uvijek ne upisuje ko je stvarni vlasnik zemljišta, a postupak oko tog pitanja i dalje traje. Ono što je nesporno jeste da Solana nikad nije ni bila vlasnik zemljišta, već samo korisnik, a pravo na to polagali su na osnovu eksploatacije soli – kojom se više ne bave.
Prostor Solane je sa relevantnih domaćih i međunarodnih adresa odavno prepoznat kao ekstremno vrijedan iz razloga što predstavlja utočište za veliki broj rijetkih vrsta ptica, ali i drugih biljnih i životinjskih vrsta, a tome u prilog govori i činjenica da traje proces proglašenja istog za zaštićeno područje i park prirode. Međutim, ono što eksperti sa više adresa jasno vide i pokušavaju da zaštite vrlo lako može biti obesmišljeno postupanjem nadležnih državnih institucija, uključujući i Privredni sud Crne Gore, koji se ovim postupkom jasno svrstao na stranu privatnih vlasnika preduzeća i njihovog profita.
Lazar Grdinić
NVO MANS
