Crnogorska komercijalna banka (CKB) je u periodu od 2005. do 2009. godine povezanim kompanijama Safeta Kalića odobrila 5,3 miliona eura kredita koji su u najvećoj mjeru vraćani kroz uplate gotovog novca za koje tužilaštvo sumnja da je stečen prodajom narkotika, pokazuju podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a.
MANS je došao u posjed dokumentacije o ukupno 18 kredita koji su odobreni kompanijama “Turjak”, “Tajson”, “Daut & Daut” i “M-Petrol” koje su registrovane na Kalića i članove njegove porodice. Crnogorska komercijalna banka je 2005. godine Kalićima odobrila oko 300.000 eura kredita, 2006. 1 milion eura, 2007. godine 1,25 milona eura, 2008 . godine 2.38 miliona i 2009. godine 350 hiljada eura.
Krediti su odobravani uglavnom u poslovnici CKB u Rožajama, dok su dva investiciona kredita odobrena u Podgorici. Ova banka je Kalićima odobravala revolving, overdraft i obične kredite, u najvećoj mjeri iz svoh depozita.
Pored sopstvenih sredstava, CKB je kredite Kalićima odbravala i u saradnji sa drugim finansijskim institucijama. Tako su sredstva za kredit od 300.000 Eura koji je u avgustu 2006. godine odobren kompaniji “Daut & Daut” došla od njemačkog KfW Fonda, sa namjenom da budu potrošena za nabavku opreme kako se navodi u Ugovoru o kreditu.
Kredit od 100.000 eura koji je istoj kompaniji odobren samo mjesec dana nakon toga, CKB je isplatila iz udruženih sredstava sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća. Prema podacima iz ugovora ovaj kredit je mogao biti namjenjen samo za turizam, bez navođenja konkretne namjene. Oba ova kredita su odobrena i potpisana u filijali CKB u Rožajama.
Treći kredit koji je CKB dala uz pomoć sa strane je bio na iznos od 200.000 eura i u cjelosti je isplaćen iz sredstava Fonda za razvoj Crne Gore sa ciljem da Kalići revitalizuju Hotel Turjak. Ovaj kredit je potpisan u sjedištu CKB-a u Podgorici.
Pored investicionog ulaganja, CKB je Kalićima odobravala kredite i za održavanje likvidnosti i obrtna sredstva. Dva najveća kredita koja su odobrena od strane CKB su data kompaniji “Tajson” i to jedan na dva miliona eura za potrebe revitalizacije hotela Turjak i drugi od 1,2 miliona za obrtna sredstva.
Sve ove kredite je menadžment banke odobravao bez obzira na sumnje da se Safet Kalić bavi kriminalnim aktivnostima, i bez obzira na više nego sumnjive transakcije kojima su krediti vraćani banci. Pozornost banke nisu privukle ni neuobičajeno velike količine gotovog novca koje su Kalići lično ili u ime preduzeća uplaćivali na šalterima CKB. Prema navodima iz optužnice Safet Kalić, njegova supruga Amina i njegov brat Mersudin su u periodu od 2005. godine do 2011. godine na žiro račune povezanih kompanija uplatili višemilionski iznos bez pokrića ili kroz fingirane ugovore o dokapitalizaciji kompanija ili takozvane “pozajmice”.
Podaci iz izvodima sa računa Kalićevih kompanija do kojih je došao Istraživački centar MANS-a, ovako upumpani novac su kompanije dalje koristile za vraćanje kredita CKB i podmirivanje dugovanja dobavljačima.
Gotovo je nevjerovatno da cijelih šest godina koliko je trajala ova “operacija” Kalićevih niti jedna institucija nije pokrenula pitanje porijekla tog novca, uključujući i samu CKB, imajući u vidu da je Safet Kalić poodavno na listi bezbjedonosno interesantnih lica.
U vezi sa time, bilo bi dobro da Safet Kalić nakon što bude izručen Crnoj Gori počne da govori o svojim vezama u državnim institucijama ali i komercijalnim bankama koje su mu omogućile da nesmetano “pere prljavi novac stečen prodajom narkotika” za šta ga tereti državno tužilaštvo. Ono što je nesporno je da Kalići nisu mogli u tolikom trajanju oprati toliko novca da nisu imali prećutnu saglasnost državnih organa zaduženih za kontrolu finansijskog poslovanja banka, ali i samih banaka u kojima su imali račune preko kojih su se okretali milioni eura novca sumnjivog porijekla.
Mersudin na šalteru unio skoro 2 miliona eura kao pozajmicu preduzeću svog brata
Ugovori o “pozajmicama” su čak i ovjeravani u nadležnom sudu a da niko od državnih organa nije postavio pitanje odakle potiče novac koji se preliva sa privatnih na kompanijske račune i koji se u stotinama hiljada eura uplaćivao direktno na šaletrima CKB i tako unosio u platni promet.
MANS je imao pristup ugovorima koje je Mersudin Kalić zaključivao sa pomenutim kompanijama sa namjerom da se gotovi novac unese u zvanične tokove. Početkom 2006. godine Mersudin Kalić je u jednom danu kroz dva ugovora za koje tužilaštvo sumnja da su fiktivna u preduzeće “DAUT & DAUT” unio 980.000 hiljada eura. Jedan ugovor se odnosio na navodno povećanje kapitala preduzeća dok je drugi bio u formi pozajmice. Pored toga, početkom 2009. godine Mersudin Kalić je kompaniji “Tajson” uplatio odjednom 950.000 Eura na ime pozajmice sa rokom vraćanja od deset godina. U oba ugovora o pozajmici se navodi da će kompanije kaliću novac vratiti istu količinu novca u kešu.
Nenamjensko trošenje kredita nije kontrolisano
U nekoliko ugovora koje je CKB odobrila Kalićima se navodi da su korisnici kredita obavezni da ih koriste namjenski i da će banka kontrolisati njhovu realizaciju. Pored toga, navodi se i da banka zadržava mogućnost izvrši prinudnu naplatu kredita. U dokumentaciji CKB o kreditnom poslovanju sa Kalićima kojoj smo imali pristup nema dokaza da je banka ikada raskinula bilo koji od ugovora o kreditiranju njhovih kompanija, ali ni dokaza da je realizacija kredita ikada kontrolisana od strane banke.
Sa druge strane, bankarski izvodi pokazuju da su krediti nerijetko trošeni nenamjensko, pa i slučajevi da su cjelokupne sume odobrenog kredita odmah prebacivane na račun drugog preduzeća kroz seriju sumnjivih transakcija.
Uprkos takvoj situaciji CKB je nastavio da kreditira poslove Safeta Kalića i njegove porodice kroz čitav niz kredita ukupnom iznosu od 5,3 miliona eura.
