Konačna verzija dokumenta Koncesionog akta koju je Vlada Crne Gore usvojila prošle sedmice je potvrdila ono što smo predviđali cijelo vrijeme javne rasprave. Apsolutno svi komentari predstavnika civilnog društva, uključujući komentare MANS-a, Green Home-a i Foruma 2010 su u potpunosti odbačeni, gotovo bez obrazloženja.
Sa druge strane, komentari koje je uputila italijanska kompanija A2A koja je i jedna od zainteresovanih za posao izgradnje hidrocentrala na Morači su u najvećem dijelu prihvaćeni, tako da će biti zaista veliko iznenađenje ako taj posao dobije bilo koja druga kompanija koja se prijavila na pretkvalifikacioni tender.
Naime, A2A je u svojim komentarima uputio sljedeću sugestiju: “Da bi se izradio fleksibilan projektni predlog, predlažemo da uvrstite moguće, ali i ograničeno proširenje teritorije koja je u vezi sa hidroenergetskom koncesijom, naročito u dolini Morače do Zlatice (do tačke gdje se rijeka Morača spaja sa rijekom Zetom) i u dolini Male Rijeke do otprilike kraja željezničkog mosta Bar-Beograd, da bi se pružila mogućnost planiranja i izgradnje ostalih elektrana“.
Tako se u finalnoj verziji Koncesionog akta predviđa da „potencijalno područje obuhvata glavni tok rijeke uzvodno od ušća Zete u Moraču“, dok će se čak i alternativno rješenje kretati u okviru tog potencijalnog područja.
Ovim se praktično nastavio proces izlaženja u susret budućem koncesionaru, što uz nepostojanje precizno definisanog predmeta koncesije već samo „potencijalnog područja“, državu Crnu Goru dovodi u situaciju da će se granice koncesione ekploatacije definisati u dogovoru sa koncesionarom, van javne rasprave i daleko od očiju javnosti. Nakon toga će i Skupština Crne Gore biti dovedena pred svršen čin, jer će se od poslanika tražiti da izglasaju već gotovo rješenje.
Vlada će takođe pristupiti i definisanju Detaljnog prostornog plana za područje koncesije što će praktično značiti prilagođavanje tog planskog dokumenta onome što je već unaprijed dogovoreno u direktnoj komunikaciji između budućeg koncesionara i Ministarstva ekonomije. Ovdje nije potrebno ni trošiti riječi koliko će biti djelotvorna javna rasprava o dokumentu čiji će bitni elementi već biti unaprijed dogovoreni.
Što se tiče ekonomskih pokazatelja, u finalnoj verziji su se prilično „istopile“ Vladine optimistične projekcije pa je tako na primjer kod tehničkog rješenja 1, za period od 2011. do 2016. godine, porast BDP u odnosu na nulti scenario sa 390 snižen na 204 miliona mjereno nominalnim cijenama, odnosno sa 346 na 186 miliona mjereno konstantnim cijenama iz 2010. godine. Istovremeno, porast BDP po glavi stanovnika za isti period u odnosu na nulti scenario je sa 608 snižen na 322 Eura mjereno nominalnim cijenama, odnosno sa 540 na 294 Eura mjereno konstantnim cijenama iz 2010. godine.
Čak i ovakve, Vladine ekonomske projekcije i dalje imaju uporište samo u izjavama resornog Ministra Branka Vujovića, jer osim njega i ljudi u Ministartvu, niko još uvijek nije vidio niti cost-benefit analizu koju je radila švedska agencija Pojri, niti čuvenu studiju ekonomsku analizu koju je radio tim domaćih, javnosti za sada nepoznatih, eksperata.
Uz svo poštovanje Ministra Vujovića, radije ćemo vjerovati svojim očima nego verziji istine koju on i ljudi u Ministarstvu ekonomije pokušaju da proguraju u javnost kao jedinu i neprikosnovenu. Slažemo se sa Ministarstvom ekonomije da su hidroelektrane na Morači isplative, ali se ne slažemo da su oni koji će imati korist od njih budžet države Crne Gore i njeni građani. Sve dok Ministar Vujović svoja uvjeravanja ne potkrijepi konkretnim ekonomskim pokazateljima koji jasno pokazuju isplativost, ali i štete od različitih scenarija izgradnje na Morači, dozvolićete da sumnjamo u vjerodostojnost onoga što Vujović i čitava armija koordinatora i eksperata oko njega, uporno pokušavaju plasirati u javnosti.
Imajući u vidu da je dosadašnja procedura donošenja koncesionog akta bila praćena drastičnim kršenjem Zakona o koncesiji od strane Ministarstva ekonomije, nemamo razloga da ni za trenutak povjerujemo u ono što govori Ministar Vujović.
Veoma dobro nam je jasno zašto je projakat izgradnje HE na Morači isplativ za budućeg koncesionara, ali ovim putem još jednom pozivamo Ministarstvo ekonomije da objavi ekonomske studije i analize na osnovu kojih je došlo do podatka da je taj projekat isplativ i za građane. Ovo pod uslovom da još uvijek nisu zaboravili čije interese su plaćeni da zastupaju u ovom projektu.
Dejan Milovac
Direktor programa za urbanizam
