Kada su u pitanju medijske slobode i u opšte sloboda govora u doba korone, bojim se da se uspostavlja praksa koja ima za cilj da i građane i novinare gurne u autocenzuru. Mjere koje se sprovode, naročito kada je u pitanju sloboda govora i izražavanja manir su najmračnijih totaliratnih režima. Ovo je posebno izraženo kada je u pitanju prostor koji državni organi malo ili nimalo mogu da kontrolišu, kao što su društvene mreže. Smatram da nikako ne smijemo dozoliti da takva praksa nadživi trenutnu epidemiju i postane način na koji će se država obračunavati sa građanima samo zato što misle drugačije”, saopštio je u intervjuu Nezavisnom nedjeljniku “Monitor” Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANSs.
- Visoki funkcioneri DPS –a obilaze opštine, drže govore, ili dijele pomoć od sredstava građana koja su se slila u budžet NKT. Ocijenili ste da se očito radi o predizbornoj kampanji. Koliko je u ovoj situaciji uopšte moguće kontrolisati takve aktivnosti i zloupotrebe državnih fondova?
Samo naivni su mogli očekivati da je sa epidemijom virusa korona došla I neka nova, transparetnija I odgovornija vlast koja neće koristiti smanjenu pažnju javnosti za najprizemniji politički marketing i da se neće upravo najranjivije kategorije stanovništva ponovo koristiti za ostvarivanje takozvane institucionalne prednosti na terenu. Primjeri za to su brojni, počev od povećane aktivnosti funkcionera vladajuće partije u lokalnim zajednicama, pa sve do monopolizacije distribucije humanitarne pomoći onima kojima je u ovom trenutku najpotrebnija. Kao što sam ranije rekao, nema sumnje da su političke partije već ušle u predizbornu kampanju i da se, nažalost, situacija opšte neizvijesnosti koristi na besprizoran način. Naravno “meko vanredno stanje”, mjere koje dobrim dijelom nemaju samo za cilj sprječavanje širenja epidemije već I značajno ograničavanje slobode govora, predstavljaju idealno okruženje za svaki autoritarni režim, pa ni crnogorski nije izuzetak.
- Kako vidite rad NKT, odnosno njihovo raspolaganej finansijama? Da li je transparentno i može li se zaista imati pravi uvid u to?
Mnogo se ovih dana priča o struci i o tome kako je “politika sada sluša struku, te kako je došlo njeno vrijeme”. Čak i površan pogled na sastav NKT-a, te rukovodioca operativnih štabova, vidi se da se većinom radi o provjerenom političkom kadru koji već gotovo tri decenije bespogovorno sluša političke direktive, a nikako ono što struka ima da kaže. Većina odluka koju je donijelo je obrazložena stavovima i preporuka “struke”, a da do sada nismo dobili makar kakvo detaljnije obrazloženje osim da se toga moramo strogo pridržavati i da smo sami krivi ukoliko se situacija sa epidemijemom pogorša. Nažalost, uz mjere koje jesu bile neophodne kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze, u paketu smo dobili i cio set mjera koje značajno ograničavaju osnovne ljudska prava i slobode. Kada je u pitanju raspolaganje finansijama, dovoljno je reći da je Zakon o javnim nabavkama u potpunosti suspendovan, te da se isplate dobavljačima vrše isključivo na osnovu odluka NKT-a. Zašto su neki dobavljači favorizovani u odnosu na druge su pitanja na koja još uvijek nema odgovora. Izvještaji o potrošnji koje objavljuje NKT pružaju samo ograničene informacije iz kojih se doduše može vidjeti da su određeni dobavljači privilegovani, te da se određene vrste roba isključivo kod njih kupuju. I dalje nistu dostupni zaspisnici sa sjednica ovog tijela, odluke, a proces odlučivanja se odvija daleko od očiju javnosti.
- Prostor je suženiji i za kontrolu zakonodavnih aktivnosti. Apelovali ste na Vladu da se odloži rad na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama u doba epidemije. Kakav je odgovor?
MANS je u saradnji sa kolegama iz nevladinog sektora i medijske zajednice na vrijeme prepoznao namjeru Ministarstva javne uprave i Vlade Crne Gore da upravo situaciju sa epidemijom virusa korona iskoristi za nastavak rada na Zakonu o slobodom prisutupu informacijama (SPI). Smatrali smo da se u atmosferi straha i u doba globalne pandemije ne postije ni elementarni uslovi za održavanje kvalitetne javne rasprave o tako važnom zakonu. Pritisak koji smo kreirali, zajedno sa našim partnerima iz relevantnih međunarodnih organizacija je dao rezultat, pa je rad na Zakonu o SPI odložen za vrijeme nakon epidemije. Naravno, to je tek prvi korak od mnoštva koji će Vlada Crne Gore morati da napravi ako želimo da imamo zakon koji služi da zaštiti javni interes, a ne bude paravan za ostvarenje partijskih i profitnih. U ovoj verziji predloga izmjena zakona se I dalje nalaze vrlo problematične odredbe kojima se dodatno, uz postojeća ograničenja, dodatno sužava prostor za uvid u ono što rade državni organi. Podsjetiću vas da izmjene zakona predviđaju da političke partije budu oslobođene primjene ovog zakona, što bi upravo u izbornoj godini praktično onemogućilo bilo kakvu građansku kontrolu finansija političkih partija. Potpuno smo uvjereni da je do ovakvih predloga došlo upravo zbog činjenice da su civilni sektor i mediji na osnovu Zakona o SPI otkrivali brojne slučajeve unošenja takozvanih crnih fondova u predizborne kampanje. Ostale problematične odredbe se odnose na samu definiciju toga što je informacija koje državnim institucijama omogućavaju da uskrate pristup podacima čak i ako ih faktički posjeduju. Naravno, predlog izmjena ponovo ne donosi precizniju definiciju poslovne i poreske tajne koje su do sada jako često korišćene od strane državnih institucija kako bi sakrili podatke koji po svojoj prirodi moraju biti javni.
- Sumnjate da se u ovom periodu pokušava dodatno suziti ionako uzak prostor za slobodan pristup informacijama?
Kao što sam pomenuo, aktuelna situacija predstavlja veoma plodno tlo za zloupotrebe i ograničavanje osnovnih prava i sloboda. Jedno od njih svakako jeste pravo na pravovremenu i tačnu informaciju o tome šta rade oni koje plaćamo našim novcem. Jedan od najočigledniji primjer za to su takozvane press konferencije NKT-a koje se organizuju bez prisustva novinara. Crna Gora je među rijetkim zemljama koja je na takav način odlučila da sa javnošću na taj način komunicira važna pitanja vezana za epidemiju virusa korona. U ovakvoj situaciji je više nego ikada važno da građani imaju sve informacije o javnog interesa i da do kraja razumiju pozadinu mjera koje donose državni organi. Umjesto toga, pod izgovorom da novinare štite od zaraze, imamo praksu da se pitanja na pressovima filtriraju, te da mnoga od njih ostaju bez odgovora. Nemam sumnju da je takva odluka donijeta da bi se ono što nam se presentuje kao “struka” zaštitilo od nezgodnih pitanja.
- Crna Gora je opet pala na listi medijskih sloboda. Da je to za vas očekivano? Šta je sa medijskim slobodama u doba korone?
Svako ko iole prati dešavanja na medijskoj sceni u Crnoj Gori ne može biti iznenađen ocjenom da smo ponovo pali na listi medijskih sloboda. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se Crna Gora našla na začelju liste zemalja u region koji već decenijama slovi za problematičan kada su u pitanju medijske slobode. Smatram da je tome dominatno doprinio izostanak konkretnih rezzultata u procesuiranju napadača i njihovih nalogodavaca na novinare i njihovu imovinu. Istrage čije rezultate smo svi imali priliku da vidimo se isključivo završavaju na identifikaciji pukih izvršilaca, dok stvarni nalogodavci i dalje izmiču pravdi. Takvi rezultati dodatno podgrijavaju sumnje da osim retoričke, nema i stvarne političke volje da se u Crnoj Gori stvore elementarni uslovi za rad novinara. Kada su u pitanju medijske slobode i u opšte sloboda govora u doba korone, bojim se da se uspostavlja praksa koja ima za cilj da i građane i novinare gurne u autocenzuru. Mjere koje se sprovode, naročito kada je u pitanju sloboda govora i izražavanja manir su najmračnijih totaliratnih režima. Ovo je posebno izraženo kada je u pitanju prostor koji državni organi malo ili nimalo mogu da kontrolišu, kao što su društvene mreže. Smatram da nikako ne smijemo dozoliti da takva praksa nadživi trenutnu epidemiju i postane način na koji će se država obračunavati sa građanima samo zato što misle drugačije.
- A civilni sektor? Koliko on trpi zbog ove situacije sa epidemijom?
Sve ono što važi za onaj dio medijske zajednice koji radi u javnom interesu odnosi se i na nevladin sektor. Kada je u pitanju konkretno MANS, za nas svakako predstavlja izazov pristup informacijama kako bi mogli na adekvatan način da pratimo na koji način postupaju državni organi. Kao što sam ranije rekao, vrijeme epidemije je vrlo pogodno da određene kompanije i pojedinci steknu enorman profit mimo procedura, bez javnih tendera i daleko od budnog oka javnosti. Kada na svojoj strani u takvoj situaciji imate i državne organe kao partnere, najčešće trpi javni interes. Jedan od ključnih izazova u narednom period za nas će biti da sačuvamo pravo na slobodan pristup informacijama kao jedan od ključnih alata za borbu protiv korupcije i povećanje transparentnosti rada državnih institucija.
- Kako vidite mjere koje Vlada preduzima?
Mjere koje je Vlada do sada obznanila povodom saniranja ekonomskih posljedica su samo nastavak ekonomske politike koja se u Crnoj Gori sprovodi već decenijama. Čuveni moratorijum na kreditne obaveze građana je prema analizama ekonomskih experata nešto što neće građanima obezbijediti prijeko potrebnu pomoć, ali će sa druge strane banke zaštiti od gubitka zarade od kamata. Posebno je simptomatična odluka da “kapitalni projekti ne smiju stati”, te da i dalje nesmetano funkcionišu upravo oni sektori u kojima svega nekoliko kompanija imaju takozvani “meki monopol” poput građevinarstva, trgovine i nabavke medicinske opreme. Ne vidim kako u situaciji uzdrmanog globalnog i regionalnog tržišta Vlada Crne Gore može uraditi išta bolje nego što je to mogla u redovnim uslovima. Nakon završetka epidemije na naplatu će doći sve ono što smo uradili ili propustili da uradimo kao država kada je u pitanju podrška prije svega maloj privredi.
Izvor Nezavisni nedjeljnik “Monitor”
