Novim izmjenama Zakona o energetici koje su trenutno na javnoj raspravi, Vlada Crne Gore planira da nastavi da pomaže vlasnike malih hidroelektrana čak i nakon što se ispune nacionalni ciljevi o udjelu takozvane „zelene energije“ u ukupnoj potrošnji na nivou države.
Važeći zakon predviđa da status povlašćenog proizvođača energije, osim dobijanja naknade za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, podrazumijeva i garanciju da će njihova kompletna proizvodnja struje biti otkupljena od strane države. Ove mjere su u Vladi i Ministarstvu do sada pravdali usklađivanjem sa relevantnim EU direktivama koje se odnose na energiju iz obnovljivih izvora, a dužinu njihove primjene vezivali za dostizanje nacionalnih ciljeva u toj oblasti.
Međutim, predloženim izmjenama zakona Vlada otvara mogućnost da se privilegovani otkup struje nastavi čak i onda kada vlasnici malih hidroelektrana izgube status povlašćenih proizvođača, odnosno kada budu dostignuti pomenuti ciljevi iz Strategije za razvoj energetike.
„Bez obzira na ispunjenost uslova iz stava 3 ovog člana (uslovi za privilegovane proizvođače), kao podsticajna mjera za korišćenje obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije može se primijeniti obavezni otkup električne energije po tržišnim uslovima“, navodi se u predlogu izmjena Zakona o energetici koje je pripremilo Ministarstvo ekonomje.
Ovo će u praksi značiti da će država biti obavezna da od vlasnika malih hidroelektrana kupuju struju čak i onda kada energetski sistem Crne Gore ostvaruje suficit, što će vlasnicima malih hidroelektrana osigurati stabilan prihod i ostvarivanje profita čak onda kada je potražnja za njihovom strujom manja.
Uvođenje ovakve odredbe za vlasnike malih hidroelektrana koji formalno neće imati status povlašćenog proizvođača, u suprotnosti je i sa Zakonom o zaštiti konkurencije koji upravo ovakvo postupnje prepoznaje kao povredu konkurencije na tržištu. To je prepoznato i u pregovaračkom poglavlju 8. Konkurencija, jednom od posljednih koje je Crna Gora otvorila.
Osim toga, kao što je već poznato, zakonom se zadržavaju sve ostale podsticajne mjere čija primjena je do sada dovela do značajnih šteta po stanje životne sredine na sjeveru Crne Gore i kvalitet života u lokalnim zajednicama u kojima su građene male hidroelektralne, dok su koristi bili rezervisane samo za njihove vlasnike i mjere se milionima eura koje građani plaćaju preko svojih računa za struju.
Dosadašnja primjena ovih mjera je pokazala i da male hidroelektrane nisu projekti od javnog interesa, ali i da su upravo podsticjane mjere na kojima Vlada nastavlja da insistira i u novoj verziju zakona, dovele do pravog procvata ove vrste biznisa.
Dosadašnja istraživanja MANS-a su pokazala da je posao sa malim hidroelektranama okupio dominantno krug ljudi koji je povezan sa vladajućom partijom i aktuelnim predsjednikom države, te da je sve što je do sada rađeno na zakonskom okviru u ovoj oblasti, išlo na ruku vlasnicima malih hidroelektrana, dok je trpio javni interes.
Nema sumnje da su i nove mjere koje sada Vlada predlaže usmjerene na, po svaku cijenu, očuvanje privilegija koje sada uživaju vlasnici malih hidroelektrana, te obezbjeđivanje da, mimo uslova koje propisuje slobodno tržište, nesmetano nastave da ubiraju enormni profit.
Iako je prošle godine premijer Duško Marković, nakon što se dio lokalnih zajednica pobunio protiv izgradnje elektrana, najavio reviziju politika u ovoj oblasti, nove mjere koje se sada predlažu pokazuju da će njegova Vlada ostati na strani vlasnika malih hidroelektrana
Postojeći Zakon o energetici je od samog usvajanja predstavljao okvir za ostvarivanje privatnih, a na štetu javnog interesa. Predložene izmjene ne prave otklon od te prakse i kao takve su apsolutno neprihvatljive. MANS zato poziva Ministarstvo ekonomije da povuče predložene izmjene zakona i uskladi ih sa onim što je javni interes, u prvom redu kada je u pitanju plaćanje naknade vlasnicima malih hidroelektrana, ali i i kada su u pitanju dodatni ustupci koje je Vlada, evidentno, već spremna da im obezbijedi.
MANS
Razgranata mreža partijskog uticaja na posao sa malim hidroelektranama
MANS je ranije objavio istraživanje koje je pokazalo da je gotovo polovina vlasnika malih elektrana, te onih koji su dobili koncesiju za exploataciju vodnog potencijala, povezana sa vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS) i njenim prvim čovjekom i aktuelnim predsjednikom države, Milom Đukanovićem.
Podaci koje je MANS tada objavio govore da je porodica Đukanović je, prema informacijama MANS, u posao sa strujom ušla sa dvije koncesije, koliko je dobila kompanija Đukanovićevog sina Blaža.
Podaci su tada pokazivali da je isti broj koncesija dobio i i Đukanovićev brat od ujaka, Milovan Maksimović, a u poslu je bio i Đukanovićev kum, Vuk Rajković, povezan sa kompanijom koja je dobila koncesije za još četiri elektrane.
Osim porodice, u posao sa strujom su se, po podacima do kojih je dosao MANS , uključili i poslovni partneri bivšeg premijera, pa su tako koncesije za više elektrana dobile kompanije koje su povezane sa Tomislavom Čelebićem, ali i sa Olegom Obradovićem, jednim od ključnih aktera afere Telekom. Konzoricijum u kome se nalazi Oleg Obradović će graditi i najveći broj elektrana, pa je pored šest, koje su trenutno u funkciji, dobio koncesije za još 13.
Pored toga, Vlada je omogućila gradnju dvije elektrane firmi u vlasništvu supruge Nenada Mićunovića, sinovca kontroverznog nikšićkog biznismena Branislava Mićunovića.
Podaci koje je analizirao MANS pokazuju da je i više članova glavnog odbora DPS-a uključeno u posao sa strujom. Reprezentativac Crne Gore u fudbalu, Stefan Savić, jedno je od lica DPS-a čija kompanija je dobila koncesiju za male hidroelektrane. Pored njega, Predrag i Milovan Bajović koji su šura i tast Igora Lukšića, takođe člana glavnog odbora te stranke, planiraju da grade nove male HE.
Mreža lica i kompanija koje se povezuju sa političkim vrhom u državi se širila i na lokalni nivo pa su u njoj i članovi opštinskih odbora DPS-a iz Berana, Andrijevice i Kolašina.
