Nakon posljednje izjave ministarke za javnu upravu, Suzane Pribilović, dodano smo uvjereni da iza namjere da se u sred epidemije virusa korona nastavi sa radom na Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (Zakon o SPI), ne stoji javni interes i pravo javnosti da zna, već samo i isključivo odlučnost Vlade Crne Gore da kraj krizne situacije dočekamo za propisom koji će državnim institucijama dati još više prostora za skrivanje podataka.
Ministarka Pribilović je dužna da crnogorskoj javnosti precizno saopšti ko ima najveći interes da se u vrijeme najavljenog vrhunca epidemije virusa korona nastavi sa procesuiranjem Zakona o SPI, posebno kada se imaju u vidu katastrofalna rješenja koje ovaj zakon uvodi.
To svakako nisu crnogorski nevladin sektor i nezavisni mediji koji su uložili ogroman trud i vrijeme da ukažu na propuste i predlože rješenja koja će, u skladu sa najboljom međunarodnom praksom, građanima obezbijediti kvalitetniji pristup informacijama. O kojoj to onda “zainteresovanoj javnosti” govori ministarka Pribilović, pravdajući neophodnost nastavka rada na Zakonu, iako ne postoje ni elementarni uslovi za to.
Upozorenja da vrijeme globalne pandemije nije najbolji trenutak za raspravu o Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dolaze i od strane relevantnih međunarodnih organizacija.
Transparency International je juče podsjetio Vladu Crne Gore da je neprimjereno raditi na ovom zakonu “na silu i u atmosferi kolekivnog straha od nadolazeće epidemije”. Danas su i iz je vodeće evropske organizacije za slobodan pristup informacijama, Access Europe, saopštili da se “reforma zakona o transparetnsti ne smije odvijati u tajnosi i da je zabrinjavajuće što se Zakon o SPI mijenja tokom ozbiljne zdravstvene krize I samo nekoliko mjeseci prije održavanja parlamentarnih izbora”.
Teško je povjerovati da ministarka Suzana Pribilović nije svjesna koliko je ozbiljna i opipljiva opasnost u kojoj se trenutno nalazi crnogorsko društvo, tim prije što je dio državnog aparata koji ima najveću odgovornost da Crna Gora iz trenutne krize izađe sa što manje posljedica.
Ipak, čini se da za razliku od nekih drugih državnih organa, Ministarstvo javne uprave ne daje svoj puni doprinos tome. Zaista nije jasno kako građanima u ovom teškom trenutku pomaže istrajnost ministarke Pribilović da svjetlost dana što prije ugleda zakon koji sa sobom donosi nova ograničenja u pristupu informacijama.
U isto vrijeme većina državnih organa i dalje ima velikih problema da svoj rad usklade sa novonastalom situacijom i kroz društvenu distancu dodatno doprinesu smanjenu širenja epidemije virusa.
Umjesto da državnom aparatu pruži neophodnu pomoć u komunikaciji sa građanima, ministarka Pribilović dragocjene resurse troši na uspostavljanje zakonskog okvira koji će nakon što epidemija prođe, proizvoditi štetne posljedice po javni interes i Ustavom zagarantovano pravo građana da znaju kako država donosi odluke I upravlja njihovim novcem.
Očekivali smo da će ministarka Pribilovića biti među prvima koja će tražiti maksimalnu transparetnost rada Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i pun pristup informacijama o tome kako se za vrijeme epidemije virusa korona troše sredstva iz državnog budžeta.
Ovo tim prije jer se na taj način, naročito u kriznim vremenima, gradi povjerenje u institucije, što je, makar formalno, jedan od osnovnih principa reforme državne uprave koju sprovodi ministarka Pribilović.
Zbog toga MANS, zajedno sa svojim partnerima iz domaćih i međunarodnih organizacija snažno ostaje pri zahtjevu da se bez odlaganja odloži rasprava o Zakonu o SPI dok se za to ne stvore elementarni uslovi.
Dejan Milovac
Direktor Istraživačkog centra
MANS
