Izvor: Pobjeda (Duško Mihailović)
Odugovlačenje skupštinskih procedura u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda, posebno u situaciji kada je ta sudska instanca nefunkcionalna, ukazuje na to da političke partije pokušavaju da dobiju na vremenu kako bi postigle dogovor o partitokratskom krojenju njegove strukture, ocijenila je za Pobjedu izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković.
Vanja Ćalović Marković, Foto: Pobjeda/Dobrilo Malidžan
Skupštinski Ustavni odbor razvukao je saslušanja 17 kandidata za četvoro sudija Ustavnog suda i utvrđivanje liste koju će predložiti plenumu na gotovo mjesec. Intervjuisanje kandidata počelo je 13. a trajalo je do 29. septembra, dok je sjednica Odbora na kojoj treba da se utvrdi lista kandidata zakazana tek za ponedjeljak, 10. oktobar.
Borba za kvote
– Partije se bore za kvote. Svako pokušava da ubaci nekog svog, inače bi do sada dobili makar jednog sudiju Ustavnog suda u nekoj od prethodnih faza. Međutim, očigledno je da partije ne mogu da se dogovore oko tog pitanja – čiji će predstavnici, suštinski, da prođu i da ćemo ponovo dobiti partijski Ustavni sud – kazala je za Pobjedu Ćalović-Marković.
Ona ističe da je javnost imala priliku da čuje najave da ima dovoljno kandidata da se mogu dogovoriti oko četiri.
– Vjerujem, a javnost će biti u prilici da vidi, da ako se dogovore oko ta četiri kandidata, tačno ćemo znati ko politički kojoj partiji pripada i to će biti suštinski kvote koje omogućavaju određenim političkim partijama da utiču na mišljenje Ustavnog suda – kazala je ona.
Ustavni odbor je, sa druge strane, kada je posljednji put intervjuisao kandidate po jednom od oglasa za sudije Ustavnog suda, njih sedam saslušao u roku od tri dana, od 25. do 27. jula.
Odugovlačenje
Na pitanje kako tumači odugovlačenje postupka intervjuisanja kandidata po posljednjem oglasu, posebno imajući u vidu da su većina njih isti koji su već saslušavani u ranijim procedurama po prethodnim konkursima, Ćalović-Marković kaže da partije navjerovatnije nijesu mogle da se dogovore.
– S obzirom na to da se pokušavalo naći rješenje na nivou izbora jednog sudije, a onda taj jedan sudija nije mogao nikako da ugodi interesima tolikog broja političkih subjekata, pretpostavljam da sada na neki način pokušavaju da dođu do nekog rješenja gdje će zadovoljiti najmanje četiri politička subjekta – ocijenila je ona
Prema njenom mišljenju, cijelim postupkom se kalkulisalo i odlagalo upravo da bi se došlo do nekih političkih dogovora i kompromisa političke prirode.
– Da je u pitanju bila pravna struka i nauka, svi bi se potrudili da maksimalan prioritet daju tome da se kandidati za sudije Ustavnog suda što prije saslušaju. I ne samo to, već da se pošalje jedna jasna poruka svima u Crnoj Gori koji ispunjavaju te kriterijume da se prijave. Umjesto toga, dosadašnjim ponašanjem, oni su poslali poruku i onim pravnicima koji bi mogli časno da obavljaju taj posao, da nemaju razloga da se prijavljuju, zato što će partije na kraju praviti političke kalkulacije – kazala je direktorica MANS-a.
Zatvoren prozor
Prije nekoliko dana premijer Abazović je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost pred novinarima apelovao na poslanike da izaberu četvoro sudija Ustavnog suda, obrazlažući da sada ima dovoljno kandidata, te navodeći da ih je 19.
Ipak, dvoje kandidata je u međuvremenu odustalo od kandidature – Gorica Fatić i Edis Hadžić – pa ih je zapravo jedan manje u odnosu na 28. jul kada je u prethodnom pokušaju izbora sudija poslanica Ure Suada Zoronjić prilikom glasanja na Ustavnom odboru bila uzdržana 18 puta, čime je praktično zatvorila ,,prozor“ za dobijanje završnih mjerila i pozitivan izvještaj o napretku Crne Gore Evropske komisije.
Na pitanje kako gleda na ovaj Abazovićev „apel“ Ćalović-Marković ocjenjuje da je u pitanju njegov pokušaj da sa sebe lično, i sa Vlade, prebaci teret odgovornosti na Skupštinu, prvenstveno zog međunarodne zajednice, i da ukaže na neki drugi organ koji bi trebalo da razriješi političku krizu.
– Mislim da bez obzira na takve stavove, on se ne može odreći svoje političke odgovornosti za postupanje njegove partije koja očigledno nije bila spremna da izabere sudiju Ustavnog suda – kaže Ćalović-Marković.
Ona smtara da je ovo Abazovićeva poruka da se traže rješenja na političkom nivou.
– Ne bi me čudilo da se ne pregovara samo o sudijama Ustvanog suda, već da se razmatraju i neke druge važne funkcije u pravosuđu – konkretno vrhovni državni tužilac, i da se na relaciji toga koja partija će dobiti koja mjesta, sad Abazović javlja da bi na neki način pospješio te dogovore. Meni je žao još jednom što ta nova većina nije ni pokušala da iskoristi priliku da gradi institucije, da nađe ljude od kredibiliteta, već traži poslušnike koji će suditi po njihovom diktatu – kaže direktorica MANS-a.
Izvještaj o napretku
Upitana kakav izvještaj o napretku očekuje, u svjetlu informacija da je Crna Gora potpuno podbacila u realizaciji ključnih elemenata za dobijanje završnih mjerila, Ćalović-Marković kaže da očekuje vrlo negativan izvještaj EK.
– Pokušava se naći neki način da se vidi svjetlo na kraju tunela, ali koliko vidim iz mojih komunikacija biće prilično negativan. Zbog nekih, da kažem, globalno-političkih pitanja možda neće biti onoliko negativan koliko bi bio u nekim drugim okolnostima. Prvenstveno mislim na namjeru da Evropa zamrzne postupak proširenja prema Srbiji zbog njenog odnosa prema Rusiji i ratu u Ukrajini. Bar u tom dijelu Crna Gora i aktuelna vlada su bile u skladu sa spoljnom politikom EU. Mislim da zbog toga, primarno, u EK pokušavaju da nađu neki prostor da taj izvještaj ne bude toliko negativan koliko bi realno trebalo da bude. Evo mi živimo u Crnoj Gori i odlično znamo da nije bilo nikakvih reformi, osim političkih populizama i trošenja novca iz budžeta u svrhu izbora – zaključila je Ćalović-Marković.
