Ukoliko je Vlada Crne Gore zaista posvećena rješavanju sedam prioritetnih problema na koje nam je ukazala Evropska komisija, pojedinci na čelu institucija bi morali da snose odgovornost za nedostatak rezultata i kršenje zakona, a prvi na tom spisku bi bio direktor Uprave policije, Veselin Veljović.
Od dolaska Veselina Veljovića na čelo Uprave policije, povjerenje građana u tu instituciju je dodatno urušeno, policija nezakonito prikuplja podatke o telefonskim komunikacijama, dok se rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala svode na najniže nivoe društvene i kriminalne hijerarhije.
Prema zvaničnim podacima Uprave policije, u toku 2010. godine građani su toj instituciji prijavili 43 slučaja korupcije, dok je u istom periodu MANS-u prijavljeno skoro deset puta više ili 429 slučajeva, što dovoljno govori o povjerenju građana u policiju, ali i naporima policije da to promijeni.
Odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka je potvrdila da je policija nezakonito pristupala podacima u posjedu telekomunikacionih operatera, uz puno znanje i uključenost direktora policije. Odnosno, da je policija svjesno protivzakonito proširila ovlašćenja u dijelu pristupa podacima o ličnostima i da krši pravo na privatnost građana koji su bili predmet nezakonitog praćenja. Istovremeno, ista ta policija je zabranila Unutrašnjoj kontroli da pristupi njenim bazama podataka zbog navodne zaštite privatnosti i podataka o ličnostima.
Direktor policije koja godinama nezakonito prisluškuje građane je tvrdio da su im veća ovlašćenja potrebna kako bi se efikasnije borili protiv korupcije i organizovanog kriminala. Međutim, konkretni slučajevi pokazuju da su rezultati policije u ovoj oblasti marginalni. Naime, policija je, na čelu sa Veljovićem, otvorila nekoliko korupcijskih afera, tvrdeći da je budžet države oštećen za višemilionske iznose. Kako je vrijeme prolazilo, tako su se iznosi smanjivali, a mnogi optuženi, za koje je policija navodno prikupila sve dokaze, su oslobođeni.
Štaviše, u toku Veljovićevog mandata hapšeni su sitni šverceri i preprodavci, dok je Darko Šarić „neopaženo“ napustio Crnu Goru, što nedvosmisleno pokazuje efikasnost policije u korišćenju mjera tajnog nadzora.
Stiče se utisak da je Veljović bio oštriji prema medijima i nevladinom sektoru, nego prema kriminalcima. Prije samo nekoliko mjeseci je tvrdio da su oni koji pričaju o korupciji i organizovanom kriminalu neprijatelji države i građana. Umjesto istrage famozne svadbe Safeta Kalića, Veljović je privodio novinare i aktiviste NVO na saslušanje, kreirajući teorije zavjere i tvrdeći da je snimak montiran i usmjeren protiv države.
U trenutku kada nam Evropska komisija ukazuje da moramo primijeniti prasku Evropskog suda za ljudska prava ukoliko želimo da otvorimo pregovore, Veljović pokreće postupak protiv nezavisnog medija zato što je prenio navode opozicionog političara, i traži 50.000 eura za naknadu duševnih bolova. Takvo ponašanje predstavlja samo nastavak dosadašnje prakse i potvrđuje širinu demokratskih kapaciteta, kao i posvećenost poštovanju ljudskih prava direktora policije, Veselina Veljovića.
Zbog svega navedenog smo uvjereni da Veselin Veljović nije kadar koji je u stanju da obezbijedi demokratizaciju policije koja poštuje ljudska prava građana Crne Gore i ima rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na najvišim nivoima.
Uvjereni smo da je više nego očigledno da kadrovi poput Veljovića mogu ozbiljno ugroziti proces pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji i potvrditi da nova Vlada nema političke volje i demokratskih kapaciteta da ispuni sedam prioriteta Evropske komisije. Zbog toga očekujemo da će premijer Lukšić smijeniti Veselina Veljovića i time, na konkretnom primjeru, po prvi put pokazati istinsku posvećenost poštovanju ljudskih prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Vanja Ćalović
Izvršni direktor
