Koja krivična djela imaju elemente korupcije?
Prema podacima koje smo dobili od Sudskog savjeta i Vrhovnog državnog tužilaštva, te dvije institucije svrstavaju različita krivična djela u koruptivna. Ranije je postojala Tripartitna komisija, sastavljena od predstavnika sudstva, tužilaštva i policije, koja je usaglašavala pravosudnu statistiku i ona je imala svoj spisak krivičnih djela sa elementima korupcije.
Zbog toga smo sačinili sveobuhvatan spisak krivičnih djela sa elementima korupcije koji uključuje kako djela sa liste Sudskog savjeta, tako i Vrhovnog državnog tužioca. U tabeli ispod teksta je dat pregled krivičnih djela koja te institucije uključuju u statističke podatke o korupciji, kao i lista krivičnih djela koja su predmet praćenja i analize MANS-a.
Naime, MANS prati i analizira sve slučajeve korupcije koji su u nadležnosti Specijalnog tužilaštva za korupciju, organizovani kriminal i ratne zločine, odnosno Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda
Kako smo došli do presuda?
MANS je preuzeo sve pravosnažne presude za ta krivična djela donijete od 2013. do 2018. godine sa sajtova Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda.
Pošto na tim sajtovima nema pregleda vrsta presuda, niti je većina sudova bila spremna da nam dostavi brojeve postupaka koji se odnose na korupciju, prikupili smo relevantne presude pretragom svih objavljenih podataka na osnovu članova Krivičnog zakonika kojima se propisuju krivična djela sa elementima korupcije.
Kako su kategorisani optuženi?
Na osnovu podataka iz presuda, svakog optuženog u svim predmetima vezanim za korupciju, smo klasifikovali u jednu od kategorija: državni funkcioner, lokalni funkcioner, državni službenik, velika i srednja privreda, mala privreda i građani.
U grupu državnih funkcionera spadaju sva lica koja su, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije, javni funkcioneri, i to na nivou izvršne vlasti, dok grupu lokalnih funkcionera čine funkcioneri lokalnih samouprava. Državni službenici su svi zaposleni u državnoj administraciji, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Kriterijumi na osnovu kojih smo ocjenjivali da li je riječ o maloj ili velikoj privredi je bio veličina kompanije i funkcija optuženog u njoj, kao i iznos štete koji je stavljen na teret optužnicom, odnosno presudom. Optužene kojima iz presude nije moguće utvrditi zanimanje ili su nezaposleni svrstali smo u kategoriju građanin.
Kako se računaju godine?
Na osnovu podataka iz presuda u predmetima vezanim za korupciju, godinu po kojoj se u statističkim podacima računa konkretan slučaj, određivali smo prema datumu donošenja pravosnažne presude.
Ukoliko je drugostepenom presudom potvrđena prvostepena, onda je pravosnažna prvostepena presuda, pa su predmeti svrstani na osnovu godine donošenja prvostepene presude. U svim drugim slučajevima, uzima se datum drugostepene presude. Međutim, kada su za više djela za koja je optuženo isto lice donešene različite pravosnažne presude u različitim godinama, onda je to lice uključeno u statističke podatke za obje godine.
Ovim projektom praćene su presude donešene od 2013. godine pa na dalje. Svaku presudu koja je obrađena i unešena u bazu podataka možete naći na sajtu www.mans.co.me , grupisanu u jednu od navedenih godina.
Kako je određen nivo korupcije?
Prema Zakonu o sudovima visoka korupcija postoji ako je
1) javni funkcioner izvršio sljedeća krivična djela:
– zloupotreba službenog položaja,
– prevara u službi,
– protivzakoniti uticaj,
– navođenje na protivzakoniti uticaj,
– primanje mita,
– davanje mita;
2) ako pribavljena imovinska korist prelazi iznos od četrdeset hiljada eura izvršenjem sljedećih krivičnih djela:
– zloupotreba položaja u privrednom poslovanju,
– zloupotreba ovlašćenja u privredi
Imajući u vidu širinu pojma javnog funkcionera i potrebu da se jasnije sagledaju rezultati pravosuđa u procesuiranju slučajeva korupcije na najvišem nivou, koji imaju i najveće posljedice po građane, klasifikacija data tim Zakonom je previše široka i uključuje brojne slučajeve takozvane administrativne korupcije.
Zbog toga smo predmete svrstali u veliku, srednju ili malu korupciju, imajući u vidu kategoriju optuženog lica, odnosno visinu javne funkcije koju (je) obavlja(o), kao i iznos štete stavljen na teret optužnicom, odnosno presudom.
Šta je velika korupcija?
U veliku korupciju su uključeni predmeti u kojima je bar jedan optuženi:
- aktuelni ili bivši visoki državni funkcioner: u rangu člana Vlade, Skupštine, sudija Višeg, Apelacionog, Vrhovnog ili Ustavnog suda, Vrhovni, Specijalni ili Viši državni tužilac, kao i rukovodeća lica nezavisnih tijela ili rukovodeća lica nezavisnih agencija i sličnih tijela, bez obzira na iznos štete / pribavljene koristi koja im je stavljena na teret;
- drugi državni funkcioner ili najviši lokalni funkcioneri (na primjer Predsjednik opštine, predsjednik Skupštine opštine) ukoliko se terete za štetu / prisvojenu korist veću od milion eura;
- član rukovodećeg organa privrednog društva koji se tereti za štetu / prisvojenu korist veću od milion eura;
Šta je srednja korupcija?
U srednju korupciju su uključeni predmeti u kojima je bar jedan optuženi:
- državni funkcioner na nižem nivou (npr pomoćnici ministara ili direktora direkcija i slično), bez obzira na iznos štete/koristi;
- lokalni funkcioner ili državni službenik koji se tereti za štetu / prisvojenu korist veću od 50.000 eura;
- predstavnik privrednog društva koji se tereti za štetu / prisvojenu korist veću od 50.000 eura
Šta je mala korupcija?
U malu korupciju spadaju slučajevi koji se odnose na lokalne funkcionere, državne službenike, malu privredu, građane kao i druge optužene, u predmetima u kojima iznos štete nije naveden u optužnici, odnosno presudi ili je manji od 50.000 eura.
Kako je analizirana kaznena politika?
Kada je u pitanju kaznena politika, u praksi se nerijetko dešava da lice koje je osuđeno za korupciju bude istovremeno osuđeno i za druga krivična djela sa ili bez elemenata korupcije. U presudama se navode pojedinačne kazne za svako od tih djela, a sudovi izriču jedinstvenu kaznu koja je manja nego zbir kazni za pojedinačna djela.
Prilikom analize minimalnih i maksimalnih izrečenih kazni, koristili smo podatke o pojedinačnim izrečenim kaznama, jer je metodološki bilo nemoguće obraditi jedinstvene kazne.
To znači da je kaznena politika sudova u prosjeku blaža od naših statističkih podataka.
 | Ovaj projekat je finansiran od strane Evropske unije. Svi iznijeti stavovi ne mogu se smatrati stavovima Evropske unije i isključiva su odgovornost projekta. This project is funded by the EU – All views expressed cannot be attributed to the EU and are the sole responsibility of the project. |
