Više od tri mjeseca bilo je potrebno podgoričkom Višem sudu da Ministarstvu pravde dostavi pravosnažnu presudu u slučaju „Vardar“ kako bi ona bila unijeta u kaznenu evidenciju koju vodi ministarstvo. To je omogućilo Ivici Toškoviću, vlasniku građevinske firme „Toškovići“ da i pored pravosnažne presude u predmetu „Vardar“, dobije od Uprave javnih radova posao vrijedan 1,3 miliona eura.
Zakon o javnim nabavkama kao jedan od uslova za učešće na državnim tenderima propisuje i to da učesnik nije pravosnažno osuđen za krivična djela za krivična djela sa elementima korupcije i organizovanog kriminala. Tako je Ministarstvo pravde 31. januara ove godine, i pored toga što je u tom momentu postojala pravosnažna presuda, Toškoviću izdalo uvjerenje o neosuđivanosti koje je on priložio na tender Uprave javnih radova za izvođenje radova na izgradnji reciklažnog dvorišta u Beranama.
Odgovarajući na pitanje Istraživačkog centra MANS kako je moguće da je osuđenom licu izdato uvjerenje o neosuđivanosti, generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, Nataša Radonjić, koja je i potpisala spornu potvrdu, kaže da u momentu izdavanja uvjerenja, ministarstvo nije bilo u posjedu presude za Toškovića:
– „Uvjerenje koje je izdato na dan 31. 01.2020. godine za lice Ivica Tošković je izdato na osnovu stanja podataka u elektronskoj bazi podataka koji su bili na dan izdavanja uvjerenja u skladu sa Uredbom o načinu vođenja kaznene evidencije. Podatak o osudi po presudi Višeg suda u Podgorici KVS br 157/19 je dostavljen Ministarstvu pravde od strane suda 10.02.2020. godine.“
Tošković je u aprilu prošle godine sa tužilaštvom sklopio sporazum o priznanju krivice koji je i potvrđen pravosnažnom presudom 1. novembra. Kao učesnik grupe koja je oštetila državni budžet za 3,7 miliona eura, Tošković je osuđen za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i utaja poreza i doprinosa. Prema podacima Uprave policije, a na osnovu saznanja SDT-a, ova kriminalna grupa je izvlačila dobit stečenu poslovanjem kompanija na osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa i troškova (faktura), koja se potom vlasnicima kompanija vraćala u gotovini.
Nakon što je pobijedio na javnom tenderu, Tošković je sa direktorom Uprave javnih radova, Rešadom Nuhodžićem, potpisao ugovor vrijedan 1,3 miliona eura. Ugovorom je predviđeno da mu ove godine bude isplaćen iznos do 700 hiljada eura, dok će ostatak biti isplaćen naredne godine.
U Upravi javnih radova su za MANS saopštili da nisu vršili dodatne provjere dokumentacije koju je na tender priložio Tošković:
– „Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda vrši pregled i ocjenu ispravnosti ponude na osnovu dokaza izdatih od nadležnih institucija i nema ovlašćenja da provjerava valjanost i istinitost zvanične isprave izdate od institucije nadležne za njihovo izdavanje“.
Slično tumačenje svojih ovlašćenja u tenderskom postupku je imao i Glavni grad Podgorica koji je kompaniji „Toškovići“ dodijelio više milionskih ugovora, nakon što je njen vlasnik pravosnažno osuđen. Ipak, Zakon o javnim nabavkama omogućava naručiocu posla, u ovom slučaju Upravi javnih radova, da u skladu sa članom 112 dodatno provjeri ispravnost dokumentacije koju je Ivica Tošković dostavio u sklopu svoje ponude, pa i samu potvrdu o neosuđivanosti.
U MANS-u upozoravaju na ozbiljne nedostatke u sprovođenju postupaka javnih nabavki koji, kao u slučaju Glavnog grada i Uprave za javne radove imaju za posljedicu da milionske poslove dobijaju lica osuđeni za teška krivična djela, što Zakon o javnim nabavkama izričito zabranjuje:
– Informacija o tome da je Ivica Tošković pravosnažno osuđen bila je javno dostupna, ne samo državnim institucijama koje su sa njime sklapale unosne ugovore, već i Ministarstvu pravde koje mu je i izdalo uvjerenje o neosuđivanosti koje je korišćeno za apliciranje na tenderima. Postupanje u javnom interesu je nalagalo provjeru podataka o Ivici Toškoviću, kako u samom ministarstvu, tako i u Upravi javnih radova i Glavnom gradu, što se nije desilo. Nije teško zaključiti da ovdje imamo na djelu zloupotrebu formalnih procedura koja je rezultiralo time da praktično nagrađujemo one koji su kršili zakon. Kazna koju je Viši sud propisao pravosnažnom presudom je na taj način zanemarljiva u odnosu na profit koji će Tošković zaraditi poslujući sa državom, istakao je Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a.
Ivica Tošković je osim uslovne zatvroske kazne, osuđen i na plaćanje novčane kazne u iznosu od 40 hiljada eura, uz obavezu da još 140 hiljada vrati u državni budžet. Nakon takve presude, Tošković je sa državnim organima sklopio više ugovora, ukupne vrijednosti blizu 3,5 miliona eura.
Lazar Grdinić