Odgovori Privrednog suda iz Bijelog Polja na zahtjeve za informacijama koje je podnijelo više stotina radnika i manjinskih akcionara pokazuju da ta institucija drastično krši zakon o slobodnom pristupu informacijama i permanentno prikriva podatke o stečajnom postupku, pa i dokumentaciju za koju se sumnja da bi mogla ukazati na nezakonitosti.
MANS je tokom februara, pomogao radnicima preduzeća sa sjevera da podnesu oko 300 zahtjeva za informacijama kako bi saznali kome i kako su prodata njihova preduzeća kroz stečajni postupak. Na većinu zahtjeva Privredni sud nije odgovorio, što predstavlja očigledno kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Čak i kada je Privredni sud dostavio odgovore na zahtjeve, oni su bili nezakoniti i netačni. Tako je, na primjer, sud radnicima „Imaka“ iz Bijelog Polja, saopštio da ne posjeduje informacije o toj kompaniji, a po istom zahtjevu MANS – u je dozvolio uvid u dio dokumentacije. Slučaj „Uzora“ Pljevlja je još drastičniji jer je Privredni sud u odgovoru radnicima naveo da stečajni postupak nije vođen u tom sudu, pa ne raspolažu traženim podacima, iako radnici posjeduju dokument u kome je navedeno da je stečajni postupak u ovom preduzeću sproveden upravo u Privrednom sudu u Bijelom Polju.
Zbog ćutanja i izbjegavanja Privrednog suda da dostavi informacije o stečajnim postupcima, MANS je radnicima privatizovanih preduzeća sa sjevera pružio besplatnu pravnu pomoć i podnio žalbe u njihovo ime nakon kojih je Privredni sud nastavio sa opstrukcijama. Naime, iako su tražili kopije dokumentacije, sud je radnicima dva preduzeća iz Pljevalja dozvolio samo uvid u traženu dokumentaciju. Na taj način radnici su spriječeni da dobiju kopije koje bi mogli podijeliti sa svojim kolegama, analizirati i iskoristiti kao dokaz za dalje postupke vezene za nepravilnosti u stečajnom postupku ili na druge oblike kršenje zakona.
Dakle, nakon ovakvog ponašanja Privrednog suda u Bijelom Polju kojim se kontinuirano onemogućava pristup informacijama, postavlja se pitanje čije interese štiti ovaj sud. Da li radnika i manjinskih akcionara koji imaju pravo da znaju na koji način su prodata njihova preduzeća ili stečajnih upravnika i novih vlasnika koji su grubo prekršili Zakon o radu i ugovore o privatizaciji?
Pošto podatke o prodaji nekretnina, privatizaciji i obavezama novih vlasnika Privredni sud u Bijelom Polju i dalje krije i od radnika i od javnosti, a prava zaposlenih se, u međuvremenu, krše otpuštanjem, rušenjem fabrika, neisplaćivanjem zarada i oduzimanjem akcija, radnici preduzeća na sjeveru su revoltirani. Oni smatraju da su stečajni postupci sprovedeni na krajnje netransparentan način i sumnjaju da se skrivanjem podataka kriju brojne nezakonitosti i zloupotrebe od strane stečajnih sudija i stečajnih upravnika.
Želimo da vjerujemo da Vrhovni sud Crne Gore neće dozvoliti da bjelopoljski Privredni sud nekažnjeno i otvoreno krši zakon o slobodnom pristupu informacijama, te da time kompromituje i druge sudske instance i dodatno smanjuje povjerenje građana.
Zorica Ćeranić
direktor građanskih inicijativa
