MANS ponovo poziva Vladu Crne Gore i resorno Ministarstvo ekonomije da produže javnu raspravu o izmjenama zakona o stečaju i organizuju okrugle stolove na kojima bi se razgovaralo o ponuđenim rješenjima, naročito na sjeveru gdje je privreda uništena upravo kroz stečajne postupke.
Javna rasprava traje do 25. januara, a s obzirom da se radi o jednom od sistemskih zakona koji ima ogroman uticaj na hiljade radnika ne samo državnih, već i privatnih preduzeća, bilo bi krajnje licemjerno čitav postupak izrade zakona sprovesti iza njihovih leđa i zainteresovane stručne javnosti.
Ovo tim prije što je niz ponuđenih rješenja u nacrtu zakona o stečaju veoma problematičan i njihovo usvajanje bi značilo dalje uništenje crnogorske privrede i rasprodaju vrijedne imovine u bescjenje, uz izostanak krivične odgovornosti stečajnih upravnika, koji su u proteklim godinama na hiljade radnika ostavili bez ičega i doprinijeli da egzistenciju ostvaruju preko socijalne pomoći.
MANS smatra posebno zabrinjavajućim što su neka od novih zakonskih rješenja osmišljena na način da se stečaj iskoristi kao model privatizacije preostalih velikih državnih kompanija, koje Vlada godinama ne uspijeva da privatizuje kroz prodaju svog paketa akcija i na taj način nađe zainteresovane kupce.
U tom smislu je vrlo ilustrativan primjer Jadranskog brodogradilišta iz Bijele, za koji Vlada otvoreno najavljuje da će ga prodati kroz stečaj. Naime, kada se ima u vidu novo rješenje u zakonu koje stečajnom upravniku daje mogućnost da proda imovinu kompanije čak i ispod petine njene stvarne vrijednosti, samo na ovom primjeru je jasno koliko će to imati pogubne posledice.
S obzirom da slučaj Brodogradilišta nije usamljen, a imajući u vidu prodaju Kombinata aluminijuma Podgorica koji je kroz stečaj bukvalno poklonjen kontroverznom nikšićkom biznismenu Veselinu Pejoviću, MANS smatra da je potrebno da se u javnu raspravu uključi najšira javnost, prije svih radnici.
Pored toga, dosadašnja praksa pokazuje da su mnogi domaći tajkuni koristili stečaj dolazili do vrijednih nekretnina najčešće na dva načina – tako što su za male sume kupovali firme koje su već bile u stečaju, ili tako što su kroz kupovinu akcija na berzi postajali većinski vlasnici i onda pokretali stečaj.
U oba slučaja cilj novih vlasnika nije bio ozdravljene firmi, već prodaja vrijednih nekretnina koje su kasnije otuđivali za milionske iznose i tako profitirali, dok su radnici ostajali bez posla i na ulici.
Zbog svega ovoga neophodno je da se što šira javnost, a posebno oštećeni radnici, ali i oni koji bi na svom primjeru tek mogli da osjete štetnost predloženih rješenja, uključe u raspravu na ovu temu, kako bi se došlo do najboljih zakonskih odredbi, koje će prvenstveno štititi radnike, a ne biti na njihovu štetu.
MANS podsjeća da je protekle sedmice i od skupštinskog Odbora za antikorupciju zatražio da što prije razmotri inicijativu koju smo podnijeli zajedno sa nevladinom organizacijom „Stečajci u Crnoj Gori“, kojom tražimo saslušanje resornih ministara o sprovedenim stečajnim postupcima na sjeveru zemlje, te da istovremeno da svoj doprinos raspravi o rješenjima koje je predložila Vlada.
MANS
