Uoči sjednice Skupštine na kojoj će se raspravljati o Predlogu prostornog plana Crne Gore još jednom pozivamo poslanike da ne glasaju po partijskoj disciplini, već da odluku donesu na osnovu činjenica.
Predlog dostavljen Skupštini na usvajanje je plan bez plana i tim dokumentom se donošenje odluka o prostornom razvoju preuzima iz nadležnosti Skupštine i ostavlja se na volju izvršnoj vlasti da definiše prioritete i principe razvoja u najznačajnijim oblastima, energetici, saobraćaju i turizmu. Posebno pitanje koje se postavlja je na koji način će se obezbijediti međusobna usaglašenost već donešenih strategija, kao što je Strategija energetike, i njihovo usklađivanje sa ciljevima iz Prostornog plana koji na svakoj stranici propovijeda održivi razvoj bez konkretnih politika za njegovo ostvarenje.
Prostorni plan je rađen bez validnih ulaznih informacija neophodnih za donošenje odluka o načinu i prioritetima u korišćenju prostora, niz sektorskih strategija nisu urađene ili su ocijenjene kao nepodobne za korišćenje od strane obrađivača plana. Rješenja iz plana su, stoga, zasnovana na zastarelim podacima, ponekad čak i u slučajevima kada su noviji podaci raspoloživi.
Niz problema koji su posebno potencirani u toku javne rasprave o Nacrtu su izbrisani iz Predloga, iako za njih nisu definisana rješenja. Izbrisane su i mnoge projekcije i statistički podaci koji su postojali u Nacrtu, ili su drastično promijenjeni bez obrazloženja, pa je nejasno na osnovu kojih procjena su donešene odluke o razvoju sadržane u Prostornom planu.
Ove “korisne nejasnoće” služe da bi se omogućilo donošenje naknadnih odluka, daleko od očiju javnosti i u korist pojedinaca koje je sve lakše prepoznati, na osnovu rješenja iz Plana.
Tako Predlog plana odjednom predviđa promjenu namjene zemljišta ulcinjske Solane u građevinsko, iako je Nacrtom bila predviđena njena zaštita. To je i razlog iz koga se iz Predloga plana briše spisak rezervata i spomenika prirode – da bi se omogućila izgradnja novih objekata.
Prostorni plan ne predviđa mogućnost¸da se KAP sam snadbijeva električnom energijom, već upravo suprotno – poziva se na Strategiju energetike po kojoj će 2015. godine Crna Gora postati izvoznica energije. To bi naravno omogućilo sticanje enormnih ekstra profita vlasnicima novih hidroelektrana, po cijenu nepovratnog uništavanja životne sredine i pretpostavki za razvoj sjevernog regiona.
U Predlogu su navedene samo lokacije za izgradnju hidroelektrana na Morači, a izbrisani su svi konkretni podaci. Nema čak ni informacija o planiranim kapacitetima, pa se donošenje ključnih odluka koje će uticati na generacije ostavlja na volju izvršnoj vlasti da njenim strategijama i odlukama za koje, u najboljem slučaju organizuju fiktivnu javnu raspravu. Posebno je problematična činjenica koju su pokazale analize međunarodnih organizacija, da sistem na Morači nije profitabilan, bez prevođenja Tare. Pošto se Prostornim planom ne definišu planovi energetskog sistema, već se on poziva na Startegiju energetike, izvršna vlast bi naknadnom izmjenom Strategije, a bez konsultacije sa Skupštinom, mogla predvidjeti prevođenje Tare od koje, prema izjavama brojnih zvaničnika, nikad nije odustala.
U okviru poglavlja koje se odnosi na energetiku ne pominje se Kombinat aluminijuma iako on troši gotovo polovinu ukupne potrošnje države, a nema ni riječi o njegovom statusu nakon istek ugovora o privatizaciji kojim mu je garantovana niža cijena električne energije.
Još jedna od “korisnih nepreciznosti” Prostornog plana je brisanje podataka o planiranim turističkim kapacitetima za čiju izgradnju su zainteresovani mnogi domaći i strani tajkuni. U Nacrtu Prostornog plana bile date megalomanske projekcije povećanja broja smještajnih jedinica u turizmu za 67.000 u šest primorskih opština do 2020. koje su oštro kritikovane i na javnim raspravama i u Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Nakon takvih kritika iz Predloga su izbrisani podaci o projekcijama rasta turističkih kapaciteta, iako su oni osnov za donošenje odluka o prostoru na lokalnom i regionalnom nivu. Naime, od predviđenog rasta turističkih kapaciteta, posebno u primorskim opštinama u kojim je to najvažnija privredna grana, zavisiće potrebe za razvojem lokalne infrastrukture, predviđena potrošnja energije i niz drugih oblasti od značaja za planiranje. Međutim, umjesto toga, u Prostornom planu se navodi da će kapacitete definisati Ministarstvo turizma kroz izmjene Master plana turizma.
MANS je u saradnji sa drugim NVO aktivno učestvovao u procesu izrade Prostornog plana i u kontinuitetu ukazivao na nedostatke tog dokumenta. Zatražili smo od predsjednika Skupštine, Ranka Krivokapića, da nam omogući da poslanike upoznamo sa nizom suštinskih primjedbi nevladinog sektora, ali i međunarodnih organizacija, i omogući nam prisustvo na plenarnoj sjednici, što mu poslovnik omogućava.
Sudeći po dosadašnjem ponašanju predsjednika Skupštine, koji je u sred predsjedničke kampanje stavio Prostorni plan na dnevni red, kako bi se politizovala polemika o najvažnijem razvojnom dokumentu, ne očekujemo da će njegova građanska hrabrost doći do izražaja i da će se usuditi da dozvoli da o Prostornom planu govori neko ko se ne bavi politikom i to konkretno i argumentovano.
MANS će sjutra, u 10.30, uoči same sjednice Skupštine, organizovati performans i još jednom apelovati na poslanike da odluku o Prostornom planu donesu na osnovu činjenica i javnog interesa, a ne partijskih ili direktiva moćnih pojedinaca koji će imati ogromne finansijske koristi od realizacije Prostornog plana.
Vanja Ćalović, izvršni direktor
