Prostorni plan u korist lobija

Predlog prostornog plana predstavlja još gore rješenje od Nacrta koji je Skupština usvojila uz obrazloženje predlagača, Ministarstva ekonomije, da će kontradiktornosti iz tog dokumenta biti usaglašene u postupku javne rasprave. U državi koja se svojim Ustavom proglasila za ekološku, umjesto razrješavanja konflikata u prostoru u korist zaštite životne sredine, rješenja iz Nacrta prostornog plana su u finalnoj verziji tog dokumenta definisana isključivo u korist pojedinaca i njihovih interesa. Štaviše, javna rasprava je poslužila samo kao pokriće, jer ključne promjene očigledno nisu rezultat zvanično dostavljenih komentara.

Očigledan dokaz da je Prostorni plan rađen po interesima lobija i pojedinaca koji bi imali ogromne finansijske koristi od realizacije takvog dokumenta, po cijenu uništavanja životne sredine je slučaj Ulcinjske Solane.

Eurofond i poznati tranzicioni biznismen Veselin Barović je vlasnik skoro 80% Solane. Poslednja velika trgovina akcijama se desila prije dvije godine kada je Barović kupio više od 30% vlasništva u Solani po cijeni od 1,5 eura po akciji. Sama Solana je smještena na morskoj obali, na površini od 15 miliona m2, pa je Barovića samo kvadratni metar zemljišta, bez fabrike, koštao po oko 0,30 eura.

Nakon toga, Solana je uvedena u stečaj, otpuštaju se zaposleni, a Prostorni plan bi trebao da omogući zaokruživanje postupka servisiranja interesa pojedinaca koji su njeni vlasnici.

U Nacrtu Prostornog plana koji je Skupština ranije usvojila navodi se da je Ulcinjska Solana spomenik prirode i da čak treba sagledati i mogućnosti za stavljanje u veću kategoriju zaštite kao što su regionalni park ili rezervat.

Prema izvještaju sa javnih rasprava koje je objavilo resporno Ministarstvo ekonomije, nije bilo primjedbi na zaštićen status Solane, područja koje je kao takvo prepoznato i van granica Crne Gore. Naime, Solana je od 1989. godine Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA), a predloženo je da bude uključena i u Ramsar listu i da bude dio prekograničnog rezervata biosfere “Skadarsko jezero i delta Bojane” koji je na Albanskoj strani već ustanovljen.

Međutim, iako primjedbe na status Solane do kabineta ministra ekonomije nisu došle zvaničnim putem, kroz javne rasprave i pisane komentare, one su očigledno našle svoje mjesto u finalnom dokumentu.

U Predlogu prostornog plana, koji je Vlada dostavila Skupštini, kao finalni dokument, se brišu svi podaci o spomenicima prirode koji su postojali u Nacrtu i konstatuje se da će to biti predmet posebne zakonske procedure i planova nižeg reda. Predlogom je za područje Solane predviđeno pretvaranje industrijskih zona u turističke i izgradnja turističkog smještaja, odnosno pretvaranje zemljišta Solane u građevinsko.

Cijena neizgrađenog građevinskog zemljišta u zaleđu Velike plaže, na kome je planirana izgradnja turističkih kapaciteta, čak i bez infrastrukture, dostiže od 80-100 eura, a Barović je svojevremeno m2 platio oko 0,3 eura. Promjenom namjene zemljišta, samo gospodin Barović bi od realizacije Prostornog plana povećao svoj kapital od 260 – 330 puta i zaradio 1,2 – 1,5 milijardi eura. Tolika bi bila i šteta po budžet države koja je umjesto strateškom partneru, kako je to Vlada najavljivala, prodata preko berze i koja će biti konačno likvidirana kroz Prostorni plan.

MANS je u saradnji sa drugim NVO detaljno proučio problem Solane i niz drugih nedostataka Predloga prostornog plana, kao i primjedbe i sugestije međunarodnih organizacija. Uputili smo zahtjev predsjednicima skupštinskih odbora, Miodragu Iličkoviću, Božidru Vuksanoviću i Miodragu Vukoviću da nam omoguće da sa tim primjedbama na sjednici odbora upoznamo poslanike koji zbog aktuelne predsjedničke kampanje nisu u mogućnosti da adekvatno razmotre sve relevantne materijale.

Očekujemo od poslanika da ne private da budu servis lobija i da ne dozvole da se usvoji Prostorni plan Crne Gore koji je suprotan ne samo standardima i principima Evropske unije, već i Ustavu Crne Gore koji propisuje da je Crna Gora demokratska i ekološka država, zasnovana na vladavini prava.

Vanja Ćalović, izvršni direktor