Šokirani smo izjavom šefice kancelarije OEBS-a u Crnoj Gori povodom Međunarodnog dana slobodnog pristupa informacijama, koja svjedoči o njenoj elementarnoj neinformisanosti o aktivnostima civilnog društva, nepoznavanju teorijskog koncepta slobodnog pristupa informacijama, i predstavlja još jednu u nizu zloupotreba mandata misije OEBS-a za prikrivanje sistemskih nedostataka u sprovođenju reformi.
Ambasadorka OEBS-a je saopštila da zahtjevi za informacijama „treba da budu opravdani”, što je suprotno samom konceptu kako crnogorskog, tako i zakona svih demokratskih država, uključujući i Rumuniju iz koje nam dolazi gospođa Badesku. Zakoni koji tretiraju ovu problematiku, i nedavno usvojena Konvencija Savjeta Evrope garantuju svim građanima pravo da znaju, bez obaveze da to svoje interesovanje bilo čime i pred bilo kim opravdaju. Ovaj teorijski koncept se temelji na činjenici da građani plaćaju porez i time finansiraju državu, pa imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac i kako vlade sprovode reforme.
Činjenica je da gospođa Badesku nije ni pokušala da se informiše o praksi MANS-a, kao organizacije čija iskustva koriste kako NVO u regionu, tako čak i u pojedinim državama EU, prije nego što je odlučila da je komentariše konstatujući da ne zna čemu toliki broj zahtjeva služi i da građani ne koriste svoja prava.
Prvo, MANS pruža pravnu pomoć građanima koji se ne usuđuju da se direktno obrate državnim institucijama i podnesu zahtjeve, a gospođa Badesku bi morala da zna da se u Crnoj Gori građani sa razlogom plaše represije i odmazde sistema ukoliko postave neko „nezgodno“ pitanje. Drugo, Badesku je makar iz poslednjeg Izvještaja o progresu Evropske komisije mogla da sazna da se naši zahtjevi odnose na praćenje načina na koji se troši novac crnogorskih poreskih obveznika i monitoring sprovođenja reformi u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Šefica OEBS-a tvrdi da je jedini problem u tome što institucije nemaju kapaciteta da sprovedu Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Istovremeno, sam OEBS i Uprava za kadrove već tri godine permanentno obučavaju zaposlene u izvršnoj vlasti, a skoro svaka institucija ima posebne službenike za pristup informacijama, koji primaju plate iz budžeta crnogorskih građana.
Elementarno nepoznavanje činjenica ipak nije spriječilo gospođu Badesku da iznosi netačne i neutemeljene konstatacije, u direktnoj suprotnosti sa mandatom OEBS-a da snažno podržava sprovođenje ovog zakona. Sa druge strane, ovakve izjave Badesku su u saglasnosti sa stavovima pojedinih predstavnika državnih institucija koji prikrivanje informacija pokušavaju opravdati nedostatkom kapaciteta, teorijama zavjere i označavanjem NVO kao špijuna i stranih plaćenika koje iz skrivenih pobuda, maltretiraju državu podnošenjem zahtjeva za informacijama.
Prema tome, stiče se utisak da je jedini cilj izjave Badesku prikrivanje suštine problema i očiglednog nedostatka političke volje da se sprovede Zakon o slobodnom pristupu informacijama i građanima omogući pravo da znaju kako se donose odluke u njihovo ime i koliko ih to košta.
Vanja Ćalović, izvršni direktor
