Specijalno državno tužilaštvo je zabranilo MANS-u da ostvari uvid u rješenje i Sporazum o odloženom krivičnom gonjenju koje je ta institucija sklopila sa bivšim direktorom JP Morsko Dobro, Rajkom Barovićem, pa javnost i dalje ostaje uskraćena za informaciju koje se krivično djelo ovom funkcioneru stavljalo na teret, te čime je Specijalno tužilaštvo bilo motivisano da sa Barovićem zaključi ovakav Sporazum.
Iznad svega, ovakvim jednostranim odbijanjem pristupa osnovnim informacijama o radu tužilaštva, praktično se onemogućava kontrola njegovog rada, a tužioci je dozvoljeno da po sopstvenom nahođenju, iza zatvorenih vrata sklapaju sporazume sa optuženima za krivična djela korupcije i organizovanog kriminala.
Svoju odluku da uskrati pristup informaciji o nagodbi sa Barovićem, tužilaštvo pravda navodnim interesima istrage i krivičnog gonjenja, uprkos činjenici da je istraga davno završenja, a tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja samim sklapanjem sporazuma. Čak ni prezumcija nevinosti ovdje ne može služiti kao opravdanje jer je u konretnom slučaju Rajko Barović potpisivanjem Sporazuma, faktički priznao krivicu za djela koja mu se stavljaju na teret.
U svom odgovoru MANS-u, Specijalno tužilaštvo nije dalje obrazlagalo svoju odluku, niti je kako Zakon o slobodnom pristupu informacijama sprovelo takozvani „test štetnosti“ koji treba da dokaže opravdanost prikrivanja neke informacije od javnosti. MANS je na ovakvo rješenje Specijalnog tužilaštva već uložilo žalbu Savjetu Agencije za slobodan pristupu informacijama za zahtijevom da se nezakonito rješenje poništi.
Agencija je još 2014. godine, odlučujući po jednom od ranijih zahtijeva MANS-a, zauzela stav da tužilaštvo pogrešno primijenjuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama i da povrijeđuje pravila postupka u ovakvim slučajevima, odnosno da ne postoji zakonski osnov da se odbije pristup tražnim informacijama, posebno jer se radi o predmetu koji je tužilaštvo okončalo i ne postoji interes prevencije istrage da se spisi skrivaju.
Zahtijev za informacijama o predmetu Barović je poslat kao test političke volje Specijalnog tužilaštva da svoje aktivnost i stvarno učini transparentnim i podložnim kontroli, ali odluka tužilaštva da jednostrano ograniči pristup osnovnoj informaciji pokazala da ona postoji samo na papiru i u govorima Specijalnog tužioca.
Slično kao u slučaju Barović, javnost je ostala uskraćenja za informacije o nagodbi tužilaštva sa internacionalnim dilerom narkotika Naserom Keljmendijem i bivšim predsjednikom Opštine Ulcinj, Gzimom Hajdinagom, koji su slično Baroviću, novcem kupili slobodu i pranje svojih biografija.
Nije Rajko Barović najveći problem kada je u pitanju kriminal i korupcija u Crnoj Gori, ali ovaj primjer pokazuje kakav će biti stav tužilaštva jednom kada svi silni sporazumi sklopljeni sa biološkom i kriminalom porodicom Svetozara Marovića budu verifikovani pred sudskim instancama. Sasvim je izvjesno da ukoliko Specijalno tužilaštvo ne promijeni praksu skrivanja osnovnih informacija, građani Crne Gore nikada neće saznati zašto i pod kojim uslovima su sklopljeni svi ovi sporazumi i kakvu korist od njih imaju pravo i pravda u Crnoj Gori.
Ono što je možda i važnije od toga, jeste da se prikrivanjem ovih informacija faktički onemogućava bilo kakva kontrola nad radom timova Ivice Stankovića i Milivoja Katnića koji za sada izgleda kao beskonačni niza trulih kompromisa sa kriminalcima koji su oštetitili državu za desetine milione eura. Bez detaljnih informacija o tome zašto se i pod kojim uslovima tužilaštvo dogovara sa budvanskom grupom, kompletan proces „probuđene vladavine prava“ izgleda kao pijačna trgovina, i što je mnogo opasnije, kako klasično pranje biografija najviših državnih i partijskijh funkcionera.
MANS očekuje da će nezakonito rješenje Specijalnog tužilaštva biti poništeno, te da će građani imati prilike da se i iz prve ruke samostalno zaključe da li su dosadašnji rezultati tužilaštva zaista toliko dobri koliko se javnosti nameće da jesu. Ovim putem apelujemo na Specijalno tužilaštvo da i samo, proaktivno, objavljuje informacije o svom radu kada su u pitanju okončane istrage za djela korupcije i organizovanog kriminala, te da se epitet transparentosti ne može dobiti sa nekoliko šturih saopštenja za medije, teatrealnih TV priloga, zapaljivih izjava i informacija koje faktički ništa ne govore o kvalitetu njihovog rada.
Dejan Milovac
Direktor Istraživačkog centra MANS-a
