Šta će biti sa crnogorskim autoputem

Ko će biti koncesionar i graditelj autoputa Bar-Boljari? Da li će radovi na najzahtjevnijoj dionici puta početi u martu? Da li će uopšte početi? Nepoznanice se množe.

Članice hrvatskog konzorcijuma okupljenog oko splitskog Konstruktora, zbog gradnje autoputa Bar-Boljare, imaju sve manje vremena da obezbijede novac i valjane finansijske garancije za gradnju dionice Smokovac – Mateševo, vrijedne nešto više od milijardu eura.

Jesenas je izgledalo da to neće biti nerješiv problem. Nakon godina i godina obećanja i najava, u oktobru je, uz prisustvo premijera Hrvatske, Srbije i Crne Gore – Jadranke Kosor, Mirka Cvetkovića i Mila Đukanovića – održana svečanost kojom je označen početak gradnje najvećeg infrestrukturnog projekta u Crnoj Gori. Ujedno, to bi mogla biti i najskuplja saobraćajnica koja će se graditi u Europi, pošto projekcije pokazuju da će gradnja jednog kilometra autoputa, u prosjeku, koštati 16 miliona eura.

Pred okupljanje u selu Gornje Mrke, Vlada je saopštila da će početak radova na autoputu pogurati akontacijom od 25 miliona eura. Ali – radova nema.

Uskoro će početi geodetska istraživanja i probijanje pristupnih puteva, pa će radovi biti vidljivi>, najavio je sredinom januara Milorad Pustahija, izvršni direktor preduzeća Prvi crnogorski autoput. Njega su, prema registru Privrednog suda u Podgorici, osnovali splitski Konstruktor-inženjering i zagrebački Institut građevinarstva Hrvatske i Tehnika D.O.O.

Problem je što se dosadašnje najave koncesionara nijesu obistinile.

Crnogorski elektronski mediji su, 9. decembra prošle godine, prenijeli nezvanične informacije iz Ministarstva saobraćaja da je hrvatski konzorcijum, u posljednji čas, dostavio Vladi cjelokupnu bankarsku garanciju. Time su se, rečeno je, stekli svi uslovi za realizaciju izgradnje najzahtjevnijeg “parčeta” budućeg autoputa. Sa druge strane, još uvijek nije poznato koje su obaveze Konstruktora i partnera po Ugovoru o koncesiji za autoput Bar-Boljare, iz prostog razloga jer je Vlada dokument po osnovu kojeg je već potrošila 25 miliona eura – proglasila tajnom. MANS je nakon potpisivanja, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama zatražio kopiju Ugovora, ali je od Ministarstva saobraćaja odbijen uz obrazloženje da bi njegovim objavljivanjem nastala šteta koja značajno veća od interesa javnosti da zna pojedinosti Ugovora.

Istovremeno sa navodnim bankarskim garancijama (prema informacijama www.podlupom.info riječ je o ne previše čvrstoj obavezi Zagrebačke banke i njene većinske vlasnice italijanske Unikredit banke da kreditiraju dio ugovorenog posla) koncesionari su tražili dodatni rok od 60 dana za konačno zaključenje ugovora. Svoj su zahtjev obrazložili tvrdnjom da je u projektu obezbijeđeno učešće ,,najvećih međunarodnih finansijskih institucija, ali da njihove procedure nijesu mogle biti okončane” do 9. decembra.

Vlada Crne Gore je, pred kraj prošle godine, prihvatila produženje roka, a premijer je postupak opravdao time što je Konstruktor ponudio garanciju od 500 hiljada eura (dva odsto novca koji je Vlada već namijenila za ovaj posao). U međuvremenu, pokazalo se da dobijanje potrebnih kredita nije samo stvar procedure, kao što su u decembru objašnjavali koncesionari.

Prema posljednjim vijestima iz Hrvatske, osnivači konzorcijuma Prvi crnogorski autoput tek pregovaraju s Evropskom investicionom bankom (EIB), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), ali i s drugim bankama o osiguranju kredita. Istovremeno, od Vlade Hrvatske se traži pomoć u vidu državne garancije za novac koji bi te kompanije pozajmile od kreditora.

,,U interesu Hrvatske je da konzorcijum hrvatskih građevinara realizuje posao u Crnoj Gori”, saopštio je nedavno ministar finansija te zemlje Ivan Šuker ne obećavajući, ipak, traženu pomoć: ,,Ako ih date jednoj privatnoj firmi, onda se svaka može javiti sa istim zahtjevom”.

Direktori Kontruktora i Instituta građevinarstva Hrvatske , Željko Žderić i Jure Radić, nijesu, dakle, završili posao zbog koga su, prema pisanju Poslovnog dnevnika, početkom godine boravili u sjedištu hrvatske Vlade. A zagrebački Nacional piše: ,,Iako se tvrdi kako u ovom slučaju još ništa nije dogovoreno, Poslovni dnevnik doznaje kako Željko Žderić ljude u crnogorskoj vladi uvjerava da je pomoć iz Banskih dvora osigurana,,. Crnogorska vlada je, ipak, ,,u cilju smanjenja gubitaka vremena”, odlučila da – dok čeka Hrvate – započne i preliminarne pregovore sa drugorangiranim ponuđačem, grčko-izraelskim konzorcijumom čija je ponuda bila za više od milijardu eura veća od hrvatske (3,92 prema 2,77 milijarde eura).

Splitski Konstruktor i njen prvi čovjek Željko Žderić , nekoliko mjeseci unazad, u fokusu su hrvatske javnosti zbog medijskih i policijskih optužbi za falsifikovanje poslovne dokumentacije, izdavanje čekova bez pokrića, potpisivanje fiktivnih ugovora sa vladom bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera.

Skupa sa vremenom za nabavku novca topi se i kredibilitet nosilaca konzorcijuma – kompanije Konstruktor-inženjering i njenih zvaničnika. I to je, pretpostavljaju hrvatski mediji, razlog što pregovore sa ino-bankarima ne vodi Žderić već njegov kolega iz IGH. ,,Prema neslužbenim informacijama”, piše Jutarnji list 12. januara, ,,čelnici EIB-a i EBRD-a sumnjičavi su prema isplativosti cjelokupnog projekta, no zapreka dogovoru je i sam direktor Konstruktora Željko Žderić kojem ne vjeruju zbog nedavnih afera. Stoga je pregovore sa ove dvije banke preuzeo Jure Radić”.

Splitska kompanija i njen prvi čovjek, nekoliko mjeseci unazad, u fokusu su hrvatske javnosti zbog medijskih i policijskih optužbi za falsifikovanje poslovne dokumentacije, izdavanje čekova bez pokrića, potpisivanje fiktivnih ugovora sa vladom bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, zloupotrebe insajderskih informacija…

Kola su krenula nizbrdo u drugoj polovini septembra prošle godine kada je splitska policija Opštinskom državnom tužilaštvu predala krivičnu prijavu protiv Žderića zbog <krivotvorenja službene isprave” kojom je od “Slobodne Dalmacije” pokušao da naplati odštetu od 1,7 milijardi kuna (oko 200 miliona eura).

Spor je počeo 2005. godine kada se u Slobodnoj Dalmaciji pojavio članak Konstruktor-inženjering kupuje i osniva poduzeća radi pranja novca u kome se tvrdi da je Žderić na sporan način postao vlasnik Konstruktor-inženjeringa, tako što je za 1,5 miliona maraka kupio preduzeće sa 400 građevinskih mašina i 2000 zaopošljenih koje je, prethodno, knjigovodstvenim kombinacijama oslobođeno dugova (oni su ostali u Konstruktoru, današnjem Građenju). U istom članku iznijete su i tvrdnje penzionisanog inženjera i predstavnika manjinskih akcionara Konstruktora Boža Biuka da uprava kompanije, preko desetina ćerki-firmi, pere pare, odnosno ,,vrti novac na sumnjive račune”.

Konstruktor je tužio Slobodnu Dalmaciju zahtjevajući naknadu štete pošto je, navodno, zbog tih napisa u Libiji izgubio posao vrijedan 1,5 milijardi eura.

,,Na provedenom natječaju u Libiji bili smo već odabrani izvođač velikog građevinskog projekta vrijednog 1,5 milijardi eura”, objašnjavao je Žderić Nacionalu 2007. godine. ,,U studenome 2005. dobili smo obavijest iz libijskog Ministarstva prometa i veza, upućenu izravno meni kao glavnom direktoru Konstruktor-inženjeringa. Doista je strašno primiti pismo takvog sadržaja. Pročitao sam ga užasnut… Obavijestili su nas da nas eliminiraju iz toga posla, jer je ambasada Libijske Džamahirije u Zagrebu dostavila negativno posebno izvješće, zasnovano na novinskom članku u Slobodnoj Dalmaciji…”.

Ispostavilo se da je navodno pismo koje je Žderić čitao ,,užasnut”

najobičniji falsifikat. Zapravo, sredinom prošle godine Libija je zvanično demantovala tvrdnje o dobijenom pa izgubljenom poslu navodeći da Konstruktor nije ni učestvovao na tenderu za izgradnju autoputa.

,,Nemam komentara na pismo koje spominjete jer za njega ne znam”, oglasio se Žderić početkom septembra o demantiju libijske vlade. Koju nedjelju kasnije policijska krivična prijava je potvrdila da ono postoji.

Slično je i sa privatizacijom. Žderić tvrdi: ,,U proteklih deset godina bilo je žalbi na pretvorbu Konstruktora, ali sve pravomoćne sudske odluke su potvrdile da je sve provedeno zakonito. Konstruktor-inženjering je od tada u vlasništvu 600 malih dioničara, među kojima sam i ja. Ni danas Konstruktor-inženjering nema većinskog vlasnika”. Hrvatski javni servis (HRT), sa druge strane, jesenas izvještava o nezvaničnim informacijama prema kojima ,,Državno odvjetništvo upravo završava istragu koja je počela prije devet godina. Čekaju se i odgovori vezani za, po mnogima, spornu privatizaciju Konstruktora početkom 90-ih…”.

Ako privatizacija i vlasnička struktura mogućeg partnera u gradnju autoputa ne interesuju vlasti u Podgorici, onda bi ih trebalo zaintrigirati poslovno iskustvo Konstruktor-inženjeringa iz Katara. Naime, policija u Dohi, glavnom gradu Katara, otkrila je da je direktor podružnice Konstruktora Krešimir Puljiz jednoj od lokalnih kompanija podizvođača izdao ček bez pokrića, u vrijednosti većoj od milion dolara. Katarska policija je raspisala potjernicu i za Harunom Omerbašićem, šefom nabavke Konstruktorove podružnice. Iako tvrde da njihovi ljudi nisu osumnjičeni, uprava Konstruktora je nakon afere smijenila rukovodstvo u podružnici, prenosi Jutarnji list.

A portal www.necenzurirano.com , krajem novembra prošle godine, izvještava kako je hrvatsko Državno tužilaštvo ,,prije par dana spremilo krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je uprava Hrvatske autoceste, u dogovoru s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i ministrom Božidarom Kalmetom, potpisala ugovore “teške” 4,4 milijarde kuna za izgradnju dionice Doli

– Dubrovnik, iako su znali da za ovu javnu nabavku nemaju osigurana sredstva, a sve kako bi kod kasnijeg raskidanja ugovora sa partnerima, HAC bio u obavezi potpisnicima ugovora isplatiti odštetu, koja bi prema nekim najavama mogla dosezati i do 350 milijuna kuna”. Sporni ugovori, tvrdi portal, ,,čije su potpisivanje izričito naredili Ivo Sanader i Božidar Kalmeta”, potpisani su sa preduzećima Viadukt d.d.; Strabag AG; Skladgradnja Grup d.o.o.; Konstruktor Inženjering d.d… Priča je od tada samo dobila na aktuelnosti, ali se njen epilog još ne naslućuje.

Nijesu sve afere u kojima se pominje Konstruktor Inženjering ostale bez epiloga. Prošlog ljeta je poslanik SDP Željko Jovanović ustvrdio kako je iz dokumenata koje je vidio kao predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provođenja Strategije suzbijanja korupcije, zaključio da su najviši državni zvaničnici i ministri iz HDZ-ove vlasti, skupa sa vlasnicima i dioničarima preduzeća IGH i Konstruktora, ,,zahvaljujući povlašćenim informacijama, pokupovali jeftino poljoprivredno zemljište na Pelješcu očekujući da će se ta ulaganja višestruko isplatiti zbog gradnje mosta i autoceste”. Prvih dana ove godine stiglo je saopštenje USKOK-a (Ured za sprječavanje korupcije i organizovanog kriminala) po kome sporno zemljište ,,nije na samoj trasi buduće autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, nego u njezinoj blizini, te da prikupljene spoznaje ne upućuju na to da je ono otkupljivano radi kasnije prodaje Hrvatskim autocestama”.

Zvaničnici u Podgorici nikada, ni jednom riječju, nijesu najavili čak ni mogućnost da bi sve ovo moglo uticati na preispitivanje ugovora sa konzorcijumom u kome Konstruktor igra glavnu ulogu. Ili je slučajna podudarnost onoga što se dešava u Hrvatskoj sa ovdašnjim glasinama koje kažu da privilegovani kupuju, ili su već kupili, zemljište na trasi autoputa Bar-Boljari.