1. Nespojivost funkcija članova Vlade i drugih javnih funcija

Do Odluke Ustavnog suda, članovima Vlade, odnosno premijeru i ministrima, Zakon o konfliktu interesa je dozvoljavao da budu članovi po jednog upravnog odbora.

Od stupanja na snagu Zakona i Odluke Ustavnog suda, i nakon podnošenja inicijativa MANS-a, sva četiri tadašnja potpredsjednika i sedam ministara su podnijeli ostavke na ukupno 22 funkcije u upravnim odborima privrednih društava.

U praksi, brojni problemi se javljaju oko tumačenja pojma javne funkcije, posebno po pitanju učešća članova Vlade u savjetodavnim, pa i tijelima sa izvršnim ovlačćenjima koje osniva Vlada.

Prema Zakonu o konfliktu interesa, javni funkcioner se postaje činom imenovanja od strane Vlade, odnosno Skupštine ili lokalne samouprave, ali u praksi, bez valjanog uporišta u zakonu, Komisija za konflikt interesa u različitim slučajevima različito tumači pojam javne funkcije.

Studije slučajeva pokazuju da Komisija istovremeno tvrdi da je članstvo u nekom tijelu javna funkcija, a te iste funkcije nijsu javne za članove Vlade, pa i sudije i tužioce, već oni time obavljaju dužnost u okviru svojih nadležnosti, iako su svi članovi tih tijela imenovani na isti način.

Najdrastičniji primjeri različitog tumačenja zakona od strane Komisije se odnose na bivšeg predsjednika Vlade, Mila Đukanovića, i predstavljeni su u nekoliko studija slučajeva datih u ovom poglavlju. Đukanović je u periodu dok je bio predsjednik Vlade u isto vrijeme obavljao i pet drugih funkcija: ministra odbrane, predsjednika Savjeta za privatizaciju, predsjednika Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, člana Savjeta za evropske integracije i predsjednika Upravnog odbora Agencije za promociju stranih investicija.

:: Studija slučaja 1: Članovi Vlade u upravnim odborima privrednih društava

:: Studija slučaja 2: Savjet za privatizaciju

:: Studija slučaja 3: Agencija za promociju stranih investicija

:: Studija slučaja 4: Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije

————————————————————————————————-

2. Nespojivost funkcije sudije i drugih javnih funkcija

Prema Ustavu Crne Gore sudije ne mogu vršiti drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

Definicija javnog funkcionera, pa time i javne funkcije, data je samo u Zakonu o konfliktu interesa, pa se javnim funkcionerom smatra lice koje se bira neposrednim i tajnim glasanjem, lice koje bira ili imenuje Skupština, lice koje imenuje ili postavlja Vlada i lice koje bira ili imenuje lokalna samouprava.

Studije slučaja pokazuju da uprkos Ustavom propisane nespojivosti funkcije sudije i drugih javnih funkcija, izvršna i zakonodavna vlast postavljaju sudije i na druge javne funkcije.

:: Studija slučaja 5: Predsjednik Privrednog suda

:: Studija slučaja 6: Predsjednik Upravnog suda

————————————————————————————————-

3. Izvještaji o prihodima i imovini

Prema Zakonu o konfliktu interesa za tačnost podataka u izvještaju odgovara javni funkcioner(1), a imovina koju je javni funkcioner ili član njegovog domaćinstva stekao za vrijeme trajanja mandata, a koja nije prijavljena Komisiji ili za koju nema pravni osnov, smatra se nezakonito stečenim prihodom, odnosno imovinom, o čemu Komisija obavještava Državnog tužioca(2).

Javni funkcioner je dužan da obavijesti Komisiju o svakoj promjeni u imovini, u iznosu većem od 2.000 eura, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene, a javni funkcioner koji ima vlasnička prava u privrednom društvu dužan je da, u roku od 15 dana od dana stupanja na javnu funkciju, prenese pravo upravljanja na drugo lice ili na posebno tijelo(3).

Studije slučajeva pokazuju da Komisija za konflikt interesa različito sprovodi zakon u zavisnosti od javnog funkcionera na kojeg se njihova odluka odnosi.

_____________________________________
(1) Član 9, stav 2 Zakona o konfliktu interesa

(2) Član 11 Zakona o konfliktu interesa

(3) Zakon o konfliktu interesa, član 8, stav 3 i član 15, stav 3

:: Studija slučaja 7: Ne postupa po Zakonu, ali ne krši Zakon

:: Studija slučaja 8: Svi su jednaki, samo su neki više jednaki od drugih

:: Studija slučaja 9: Četiri zida i krov

————————————————————————————————-

4. Obavljanje drugih poslova

Zakonom o konliktu interesa je propisano da javni funkcioner može obavljati i drugi posao, ukoliko Komisija prethodno ocijeni da se time ne prouzrokuje konflikt interesa i uz saglasnost organa koji ga je izabrao, odnosno imenovao, dok je funkcioner dužan da prijavi sticanje prihoda po osnovu obavljanja drugog posla.

Zakon dozvoljava javnim funkcionerima, osim članovima Vlade, sudijama i tužiocima, da budu u upravnom odboru po jednog privrednog društva u kome je vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave, pri čemu su dužni da tu funkciju i prihode koje stiču po tom osnovu prijave Komisiji za konflikt interesa.

:: Studija slučaja 10: Članstvo u upravnom odboru „nepostojećeg” preduzeća

:: Studija slučaja 11: Sponzori bez računa

————————————————————————————————-

5. Prijavljivanje poklona

Prema Zakonu o konfliktu interesa, javni funkcioner je dužan da u roku od 15 dana prijavi poklon čija je vrijednost viša od 50 eura, pri čemu on postaje državna imovina.

Imovina koju je javni funkcioner stekao za vrijeme trajanja mandata, a koja nije prijavljena Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa, smatra se nezakonito stečenom o čemu Komisija obavještava državnog tužioca.

Od stupanja na snagu Zakona do kraja 2007. godine, od preko 1800 javnih funkcionera, samo devet je prijavilo poklone veće vrijednosti od 50 eura.

[table “38” not found /]

:: Studija slučaja 12: Ja tebi firmu, ti meni?

:: Studija slučaja 13: Rusko-crnogorski prijateljski darovi

————————————————————————————————-

6. Sudska praksa

Prema Zakonu o konfliktu interesa, inicijative za utvrđivanje konflikta interesa se podnose Komisji za konflikt interesa. Pravilima o postupku pred Komisijom je definisano da protiv odluke Komisije nezadovoljna stranka može, u roku od osam dana od dana prijema odluke, podnijeti Komisiji zahtjev da preispita odluku, navodeći razloge zbog kojih odluku treba izmijeniti. Odluka Komisije po zahtjevu je konačna i protiv nje nezadovoljna stranka može podnijeti tužbu Upravnom sudu(1)

Upravni sud je odbacio tužbe za poništenje odluka Komisije za konflikt interesa kao nedozvoljene uz obrazloženje da MANS nema pravo da podnese tužbe, jer mu odlukama Komisije nisu povrijeđena prava ili na zakonu zasnovan interes, već pravo da na tužbu ima samo javni funkcioner na koga se odnosi odluka Komisije.

MANS je podnio Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu koji je ukinuo presudu Upravnog suda i zauzeo stav da kao podnosioci inicijativa Komisiji, u slučaju da nismo zadovoljni odlukama te institucije, imamo pravo da podnosimo tužbe Upravnom sudu.

U presudi Vrhovnog suda se, između ostalog navodi:

„Nerazumljivo je i nejasno i protivurječno stanju stvari u spisima predmeta zaključivanje pobijanog rješenja da je nakon donošenja konačnog upravnog akta u postupku vođenom po zahtjevu stranke, ista stranka izgubila legitimaciju za vođenje spora…

Dobijeno nesporno svojstvo stranke u upravnom postupku po pravilu se ne može izgubiti u upravnom sporu, jer ako je određeno lice imalo na zakonu zasnovan pravni interes za vođenje upravnog postupka, nejasno je kako gubi taj interes koristeći dozvoljena pravna sredstva protiv akta kojim je negativno riješen njen zahtjev.“

________________________
(1) Pravila o postupku pred Komisijom za utvrđivanje konflikta interesa, član 32