Glavni zaključak misije UNESCO koja je krajem prošle godine posljetila gradilište autoputa jeste da su izgradnja mostova preko kao i eksploatacija i odlaganje šljunka i pijeska ozbiljno devastirali korito rijeke Tare unutar područja zaštićenog UNESCO programom „Čovjek i biosfera“.
Ovakva ocjena UNESCO-a dolazi nakon što su i Evropska komisija i Evropski parlament u svojim izvještajima za Crnu Goru prepoznali poguban uticaj izgradnje autoputa Bar-Boljare na rijeku Taru i zahtijevali hitno sprovođenje mjera za saniranje devastacije.
U izvještaju UNESCO-a se konstatuje da monitoring poštovanja standarda životne sredine i bioloških standarda za vrijeme izgradnje autoputa nije adekvatan, da ne ispunjava sve potrebne parametre, naročito u dijelu gdje se rezultati monitoringa sa instrukcijama za potrebna poboljšanja ne saopštavaju odmah izvođaču radova i nadzornim organima, čime bi se izbjegao negativan uticaj izgradnje autoputa na rijeku.
Ono što su svjedočili snimci koje je istraživački centar MANS-a napravio još u oktobru prošle godine, sada potvrđuje i nalaz UNESCO-a. Misija je registrovala postijanje više deponija, odlagališta pijeska i šljunka u poplavnom području, ali i u samom koritu rijeke Tare. Iz UNESCO-a upozoravau da “iako se ovi problemi mogu adresirati nakon završetka autoputa, jasno je da će postojati vidljivi uticaji i nakon okončanja izgradnje.
Kao glavni negativan uticaj izgradnje UNESCO prepoznaje činjenicu da su naplatne rampe i uključenja/isključenja sa autoputa na Mateševu planirane i građene na takozvanom poplavnom području, što kao posljedicu ima uništavanje poplavnog karaktera rijeke. Kako se navodi, ovo svojstvo rijeke je ključno za održanje ekološke vrijednosti Tare, zajedno sa biodiverzitetom, naročitom faunom ribe. Da nije građeno u ovom području, ne bi bila potrebna regulacija, I uticaj na ekologiju rijeke bio bi manji, navodi se u izvještaju UNESCO-a.
U preporukama Misija predlaže da se hitno napravi procjena i pomno prati uticaj izgradnje autoputa na nizvodno područje rijeke Tare i da se o tome UNESCO redovno obavještava. Preporuka UNESCO-a je i da se izmijeni postojeća Strateška procjena kako bi obuhvatila sve potencijalne uticaje koje radovi imaju nizvodne oblasti, kao i da se razvije rigorozan Plan upravljanja životnom sredinom koji će ublažiti sve negativne uticaje.
MANS, u saradnji sa ekološkim organizacijama već mjesecima apeluje na resorno Ministarstvo održivog razvoja i turizma da prestane da ignoriše problem koji postoji na rijeci Tari a koji je direktna posljednica izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare.
Iako je od prvih snimaka devastacije i podnošenja krivične prijave prošlo više od pola godine, niko do sada nije odgovarao zbog onoga što je sa svih relevantnih međunarodnih adresa prepoznato kao očigledno kršenje ne samo domaćih propisa, već i međunarodno preuzetih obaveza na zaštiti rijeke Tare.
Podaci i tome da li je i u kojoj mjeri odgovarala kineska kompanija CRBC nisu poznati, jer ih je država proglasila za poslovnu tajnu, a sudeći po onome što je javno dostupno resorni ministar Pavle Radulović nije uradio ništa kako bi se uvažile preporuke međunarodnih insttitucija i ublažile posljedice devastacije.
Na žalost, takvim ponašanjem ministar Radulović šalje direktnu poruku izvođačima i podizvođačima javnu poruku da se devastacija neće kažnjavati, da je profit iznad zaštite životne sredine, i iznad svega da se njegova uloga u kompletnom projektu sastoji u tome da štiti njihove, a ne javni interes.
MANS će nastaviti, u saradnji sa ekološkim NVO, da insistira na transparentnosti kompletnog projekta, ali i da se nakon utvrđivanja nivoa devastacije mjera za njeno saniranje, i kazne svi odgovorni za višemjesečno devastiranje rijeke Tare.
Dejan Milovac
Direktor istraživačkog centra
MANS
