Izjava predstavnika Uprave policije da se građani više ne plaše da prijave korupciju toj institucija je apsurdna o čemu svjedoče podaci koje je iznio da potkrijepi takve tvrdnje, pa je MANS zatražio od predsjednice Nacionalne komisije da nam obezbijedi učešće na sastancima sa predstavnicima relevantnih međunarodnih institucija kako bi oni dobili realnu sliku o rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Prema navodima predstavnika policije, toj instituciji je za nešto više od četiri mjeseca podnešeno 16 prijava korupcije, dok nisu dati podaci o postupanju policije čak ni u tim slučajevima.
O apsurdnosti tvrdnji da 16 prijava predstavlja dokaz reformi policije i povećanja povjerenja građana dovoljno govori činjenica da je toj instituciji, sa preko 5000 zvanično zaposlenih i sa ispostavama u svim crnogorskim opštinama, prijavljeno nešto manje od jednog slučaja korupcije nedeljno, iako je to navodni prioritet u njenom djelovanju.
U istom periodu, MANS-u su, kao nevladinoj organizaciji sa 30 zaposlenih i tri regionalne kancelarije, prijavljena 102 slučaja ili šest puta više nego policiji, dok smo u 74% slučajeva postupali, u smislu prikupljanja dokumentacije u posjedu državnih institucija i dostavljanju postupaka policiji, tužilaštvu i inspekcijskim organima.
Štaviše, nepovjerenje građana u policiju i nespremnost da im prijave slučajeve korupcije je itekako opravdana u praksi, o čemu svjedoče brojni konkretni primjeri. Policija je u nizu slučajeva koji su se pretvorili u afere pokazala da nije sposobna da dokaže korupciju na najvišim nivoima, a sam direktor policije je konstatovao da se nalazi pod pritiskom političkih struktura protiv kojih, zatim nije ništa preduzeo. Takođe, konkretni primjeri zloupotreba i pritisaka na službenike su pokazali da policija nije u stanju da se izbori sa politizacijom u vlastitim redovima, a javnosti nisu poznati ni slučajevi da je policija suspendovala i procesuirala neke od svojih zaposlenih koji su nastavili da održavaju bliske veze sa strukturama organizovanog kriminala iz perioda uključenosti policije u nelegalni transport cigareta.
Ekspert koga je angažovala sama Uprava za antikorupcijsku inicijativu, a čija analiza je dostupna članovima Nacionalne komisije, pa i direktoru Uprave policije pokazuje da postojeća zakonska regulativa ne obezbljeđuje dovoljnu zaštitu službenicima koji prijavljuju korupciju, dok se za građane koji nisu zaposleni u državnim organima praktično ne predviđaju nikakvi oblici zaštite. Uprkos tome, Ministarstvo unutrašnjih poslova je donijelo odluku koju je usvojila i Nacionalna komisija i Vlada, da se odustane od izrade posebnog predloga zakona sa obrazloženjem da postoji upustvo Uprave policije kojim se propisuje način zaštite građana koji prijavljuju korupciju.
MANS je pokušao da dođe do tog Upustva i testira zaštitne mehanizme Uprave policije, pa smo ih kontaktirali putem telefona 020/241-333 na koji građani mogu uputiti prijave. Kada smo pitali na koji način ćemo biti zaštićeni ukoliko namjeravamo da prijavimo osjetljiv slučaj korupcije u političkim strukturama ili samoj policiji, nakon nekoliko poziva nam je saopšteno da upustvo kojim su propisane procedure zaštite predstavlja interni akt Uprave policije koji ne možemo dobiti.
Svjesni smo da su napori Uprave policije i Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala prvenstveno usmjereni ka stvaranju fiktivne slike o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, pa je u tom cilju i data poslednja izjava predstavnika policije, kao i niz drugih konstatacija iz izvještaja tih institucija. Poznato je da je predstavnik MANS-a jedini član Nacionalne komisije koji kontinuirano predlaže amandmane na sadržaje izvještaja o sprovođenju Akcionog plana.
Stoga smo zatražili od predsjednice Nacionalne komisije da nam omogući prisustvo na sastanku sa relevantnim međunarodnim organizacijama, kako bi imali priliku da izložimo jedino drugačije mišljenje koje se iznosi na sjednicama Nacionalne komisije. Želimo da vjerujemo da će nam predsjednica Komisije izaći u susret, jer bi u suprotnom sastanci sa međunarodnim zvaničnicima predstavljali samo pokušaj da se zamaskira činjenica da kvazi-reforme, poput pomenutog „uspjeha” Uprave policije, ne mogu dati konkretne rezultate.
Vanja Ćalović, izvršni direktor
