Vlada Crne Gore je u izbornoj 2016. godini usvojila izmjene niza zakona kojima je povećala plate javnih funkcionera, zaposlenih u državnoj administraciji i zdravstvenih radnika, kao i visinu otpremnina za uposlene u državnom sektoru, koji odlaze u penziju ili su tehnološki višak. Vlada je povećala i penzije.
Uvećanja su uslijedila iako je na kraju 2015. godine država imala javni dug od 63,3 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 2,29 milijardi eura, te uprkos procjenama da će javni dug do kraja 2016. godine dostići 80 odsto BDP-a.
Vlada Crne Gore je Predlog zakona o budžetu za 2016. godinu dostavila u skupštinsku proceduru 14. novembra 2015. godine, a njime je projektovala veća budžetska sredstva za plate javnih funkcionera i zaposlenih u državnoj administraciji u iznosu od 13 miliona eura. Vladi je kao pravni osnov za uvećanje zarada poslužio Predlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je u skupštinsku proceduru upućen tek 30. decembra 2015. godine, a usvojen je tek u 2016. godini. Dakle, Vlada je budžetom predvidjela veće zarade na bazi zakona koji je tek naknadno dostavila poslanicima na odlučivanje, što je bilo nezakonito.
Skupština Crne Gore je krajem decembra 2015. godine usvojila Zakon o budžetu Crne Gore za 2016. godinu i on je predvidio uvećanje izdataka za plate javnih funkcionera i zaposlenih u državnoj administraciji. Zakon je objavljen u Službenom listu 31. decembra 2015. godine. Sa druge strane, Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru je usvojen u parlamentu krajem februara 2016. godine i objavljen je u Službenom listu tek 8. marta iste godine.
Tim Zakonom su poslanicima u Skupštini Crne Gore povećana primanja za oko 400 eura, ministrima od 700 do 900 eura, dok će predsjednici države, Vlade i Skupštine imati zaradu od oko 2.200 eura. Istovremeno je omogućeno da više od 800 javnih funkcionera prima platu još dodatnih godinu nakon prestanka funkcije.
Kompletnu studiju slučaja možete preuzeti OVDJE
