MANS je danas objavio Sedmi izvještaj o transparentnosti i aktivnosti u radu Skupštine Crne Gore koji se odnosi na period od 23. aprila do 31. decembra 2009. godine, odnosno na prvo i drugo redovno zasijedanje 24. Saziva Skupštine u 2009. godini. Ovo je ujedno i prvi izvještaj koji se odnosi na rad novog Parlamenta, izabranog na parlamentarnim izborima u martu 2009. godine.
U posmatranom periodu, poslanici koji nisu članovi skupštinskih radnih tijela su proveli efektivno u plenarnom zasijedanju nešto preko 233 časa, što predstavlja 29 radnih dana od po 8 šasova, koliko iznosi radni dan prosječnog građanina Crne Gore. U isto vrijeme, prosječni građani radili su 1256 sati, odnosno 157 radnih dana, ili preko pet puta više od poslanika, dok su na ime svojih mjesečnih primanja dobili u prosjeku oko 4 puta manju platu od poslaničke.
U posmatranom periodu, Skupština Crne Gore održala je 13 redovnih sjednica. Za to vrijeme su se na dnevnom redu našle ukupno 124 tačke, od čega je 115 usvojeno, tri nisu usvojene, pet predloga akata nije razmotreno. Kuriozitet svakako predstavlja jedan akt – Ivještaj Vrhovnog državnog tužilaštva za 2008. godinu, koji je Parlament razmatrao u I redovnom zasijedanju, ali koji na kraju nije usvojen, već je usvajanje zaključaka povodom ovog izvještaja preneseno za sledeće, II redovno zasijedanje, što do sada nije bila uobičajna praksa. Plenarnim sjednicama najduže je predsjedavao predsjednik Ranko Krivokapić i to preko 105 časova.
Najaktivniji poslanik na plenarnim sjednicama u posmatranom periodu bio je Branko Radulović sa indeksom aktivnosti od 5,35. Slijedi Aleksandar Damjanović sa indeksom 4,45 dok je na trećem mjestu Ranko Krivokapić sa indeksom 4,32. Na četvrtom mjestu nalazi se Nebojša Medojević sa indeksom aktivnosti 4,28 dok je peti najaktivniji poslanik Emilo Labudović sa indeksom ativnosti 3,96.
Indeks aktivnosti za Predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića najvećim dijelom sastoji se od odgovora poslanicima koji su ukazivali na povredu Poslovnika, shodno članu 102. Poslovnika, pa je diskutabilno u kojoj mjeri se njegov indeks aktivnosti može podvesti pod ’poslanički’, i kasnije se preslikati i na aktivnosti po partijama, a u kojoj mjeri kao aktivnosti predsjedavajućeg. Krivokapićev indeks aktivnosti je svakako rezlutat činjenice da je on predsjedavao skoro polovinom svih održanih plenarnih sjednica, što je podatak koji je za pohvalu.
Ubjedljivo najneaktivniji poslanici u posmatranom periodu bili su Dragan Đurović, Mićo Orlandić i Zoran Bošnjak, jer nisu imali bilo kakve aktivnosti na plenarnim ili na sjednicama skupštinskih odbora, niti su podnosili amandmane na neki od predloga akata. Njihov indeks aktivnosti iznosi 0.00 što predstavlja apsolutnu neaktivnosti i oni dijele prva tri mjesta na listi najneaktivnijih poslanika. Četvrti najneaktivniji poslanik je Milorad Bakić, čiji indeks aktivnosti iznosi 0.01, dok se na petom mjestu nalazi Dragan Kujović sa indeksom aktivnosti 0,06.
Branko Radulović je poslanik koji je podnio najviše individualnih amandmana, ukupno 88. Posmatrano po partijama, najviše diskusija imao je SNP i to 199, dok je poslanik Branko Radulović imao pojedinačno najviše diskusija, ukupno 32. Najviše izlaganja na plenarnim sjednicama od predstavnika predlagača imao je Igor Lukšić, potpredsjednik Vlade i ministar finansija, ukupno 60.
Najviše replika, ukupno 6, imao je DPS, a od poslanika, Nebojša Medojević sa 4 replike. Najviše komentara diskusija je imao PZP, ukupno 129, dok je od poslanika najviše komentarisao Branko Radulović, ukupno 44 puta. Najviše odgovora na komentare imao je DPS, ukupno 83, a od poslanika Nebojša Medojević, ukupno 22, koji je ujedno imao i najviše prekoračenja izlaganja, ukupno 64.
U posmatranom periodu sva radna tijela Skupštine, zajedno su efektivno radila preko 271 čas. Najduže se radilo na sjednicama Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, čiji je efektivan rad iznosio skoro 63 časa, dok je sjednicama svih radnih tijela u Parlamentu najviše prisustvovao poslanik Raško Konjević, ukupno 49 puta.
Najviše izlaganja na radnim tijelima imao je poslanik Džavid Šabović ukupno 366, a po partijama DPS, ukupno 1482. Od predstavnika predlagača, na radnim tijelima je najviše izlagao Miraš Radović, ministarstva pravde, ukupno 124 puta.
Kada se radi o kontrolnoj funkciji Parlamenta, bitno je napomenuti da je u posmatranom periodu održano šest saslušanja na sjednicama radnih tijela Supštine, i to pet konsultativnih i samo jedno kontrolno. Najčešće saslušavana lica na tim sjednicama bila su ministri u Vladi Crne Gore.
MANS će i u narednom periodu pratiti rad crnogorskog Parlamenta i izvještavati o radu te institucije, kao i poslanika individualno, kroz projekat koji je podržan od strane Evropske Unije. Delegacija EU u Crnoj Gori je prepoznala značaj iskustava MANS-a u ovoj oblasti i podržala projekat koji će se sprovoditi tokom cijele 2010. godine.
Pavle Ćupić
programski asistent za praćenje rada Parlamenta
