MANS je danas Lučkoj upravi dostavio komentare na nacrte koncesionog akta i ugovora za privredno korišćenje Luke Bar i zatražio da se ova dokumenta povuku sa javne rasprave, jer sadrže niz kontroverznih i protivzakonitih odredbi kojima se na štetu države Crne Gore i njene privrede favorizuje poljska kompanija OT Logistics SA, kao potencijalni kupac barske Luke.
Javna rasprava, koju sprovodi Lučka uprava, ekspresno je objavljena 23. marta ove godine i završava se već danas, jer Vlada očigledno žuri da što prije Luku Bar proda poljskom kupcu, iako barska kompanija može profitabilno da posluje, a njenoj prodaji se protive ne samo radnici, već i značajan dio crnogorske javnosti.
Sprovodeći koncesionu proceduru, Lučka uprava je direktno prekršila Zakon o lukama pošto nacrt koncesionog akta ne sadrži procjenu finansijske i tehničke izvodljivosti lučkih usluga. Kao investicija se pominje suma od 15 miliona eura, ali su od javnosti sakriveni prilozi ugovora o koncesiji koji treba da pokažu šta konkretno predstavljaju te investicije.
To je posebno bitno imajući u vidu da ulaganja podrazumijevaju investicije u lučku infrastrukturu, koja ostaje u vlasništvu države, i investicije u lučke objekte i postrojenja koji nakon isteka koncesije ostaju Poljacima. Prema postojećem nacrtu ugovora, novi vlasnik ima pravo da ih ukloni, a ukoliko to nije moguće, onda bi država stekla njihovo vlasništvo uz plaćanje Poljacima.
Stoga su tvrdnje Vlade da investicioni program za Luku Bar iznosi 15 miliona eura krajnje upitne i nije jasno na šta se to odnosi, jer je stvarna investicija samo ono što bi bilo uloženo u infrastrukturu, dok bi ulaganjem u lučke objekte i postrojenja poljski kupac zapravo investirao u samog sebe.
Podsjećamo da je sličan scenario Vlada omogućila prije nekoliko godina turskom kupcu Kontejnerskog terminala i generalnih tereta, kada je gromoglasno najavila ulaganja od 13,5 miliona, ali se vrlo brzo pokazalo da su investicije u infrastrukturu, tj u ono što ostaje državi na nivou od samo dva miliona, dok sve ostalo podrazumijevalo kupovinu opreme koja ostaje u vlasništvu turske kompanije.
Nacrt koncesionog ugovora za Luku Bar sadrži i druge štetne odredbe koje favorizuju potencijalnog kupca, kojem se garantuje da neće biti izmjena planske dokumentacije za područje na kojem će obavljati djelatnost, zatim se propisuje da će svako kašnjenje u izdavanju dozvola i saglasnosti dovesti do produženja rokova za investicioni plan, dok do raskida ugovora neće doći čak ni ukoliko ne realizuje 25 odsto investicija.
Potencijalnom koncesionaru se daje mogućnost da sva prava i obaveze iz koncesionog ugovora ili njihov dio prenese na treće lice, a veoma je indikativan i model obračuna varijabilne naknade koji je definisan ne po obimu pretovora, već u odnosu na ostvareni prihod koji kupac prikaže u finansijskim izvještajima. S obzirom da nije rijetkost fingiranje finansijskih podataka, potpuno je nejasno kako će država kontrolisati ovaj aspekt.
Nacrtima koncesionog akta i ugovora se budućem kupcu daje mogućnost pretovara ne samo suvih i rasutih tereta, što je sadašnja djelatnost Luke Bar, već se od kraja decembra 2023. godine mogu baviti pretovarom generalnih tereta i kontejnera, što je do tog perioda ekskluzivno pravo Port od Adria, odnosno nekadašnje kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti, koji je Vlada prije nekoliko godina prodala turskoj Global Ports Holding iz Istanbula.
Pored toga, budućem kupcu se daje mogućnost pretovara čak i opasnog tereta, zatim skladištenje svih vrsta tereta u zatvorenim i otvorenim lučkim skladištima, ali i poslovi špedicije i otpreme robe, kojima se sada uglavnom bavi privatni sektor na području barske opštine.
Na kraju, način na koji Vlada sprovodi postupak prodaje svog paketa akcija u Luci Bar, koji je još prije dvije godine proglasila tajnim, i brzina kojom sada priprema koncesiju za potencijalnog kupca, ne ostavlja mnogo prostora za sumnju da je na sceni nova pogubna privatizacija od koje radnici i država neće imati nikakve posebne koristi, već se nastavlja sa besprizornom rasprodajom državnih resursa.
Istraživački centar MANS-a
Koordinator Ines Mrdović
